1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

"Messenger" za poruke s Merkura

Zeus je jučer očito imao nešto protiv toga da Zemljani posjete Merkur – zbog tropske oluje koja je jučer prelazila preko Cape Canaverala na Floridi odakle je trebala startati letjelica "Messenger" NASA je odlučila sve odgoditi za danas.

default

Presudan je bio strah od eventualne munje koja bi cijelu misiju, privremeno bacila u vodu. No, odbrojavanje je danas išlo do kraja – sonda je krenula na vrlo složeni put s ciljem da 2011. uđe u orbitu oko Merkura.

Merkur je Zemlji bliže nego recimo Jupiter, Saturn ili Neptun, no ipak je do njega teže doći. Naime, ovaj planet oko Sunca kruži na strani na kojoj i Zemlja, jednako kao i Venera, a svemirski brodovi koji bi izravno letjeli prema središnjoj zvijezdi našega sustava troše više goriva i moraju uzimati složene putanje kako se ne bi zabili u Sunce. Merkur je osim toga i prvi planet do Sunca, a time i najvreliji. – ”Dva su razloga zašto već tri desetljeća na Merkur nije poletjela ni jedna sonda. S jedne strane je to toplina. U blizini tog planeta Sunce je jedanaest puta toplije nego u zemljinoj orbiti. S druge strane postoji problem s masom. Budući da nam je potrebno puno goriva, ostaje nam samo 500 kilograma za opremu, što za znanstvenu misiju nije puno”, kaže James Leary, inženjer fizike sa sveučilišta Johna Hopkinsa u Marylandu. On je zadužen za Messenger, kako je prozvana NASA-ina sonda koja je na putu za Merkur. ”Messenger” nije samo vjesnik Zemlje, nego je to i kratica za ”Mercury Surface, Space Environment, Geochemistry and Ranging” – merkurova površina, okoliš, sastav i spektar, a to su upravo područja koja su predmet ove misije.

"55 posto površine Merkura još nikada nije snimljeno s nekog svemirskog broda. Moramo tamo otkriti dakle čitavu hemisferu. Trenutno uopće ne znamo izgleda li druga polovicaplaneta jednako kao i ostalih 45 posto koji su nam znani, ili su potpuno drukčiji, naglašava glavni znanstvenik misije Sean Solomon s Carnegie Inttituta u Washingtonu. Merkur je 1974. godine istražila američka letjelica Mariner 10 i do sada je to jedini izvor izbliza. Tijekom triju preleta sonda je oko Merkura otkrila dinamičko magnetno polje – i time je on – uz Zemlju jedini terestrijalni planet koji ga ima. Pretpostavlja se da mu je jezgra željezna, polumjera od tisuću 800 kilometara, a površina je slična mjesečevoj – tu su krateri, kružna brda, bazeni i rasjedi.

”Iako na tom suncu najbližem planetu preko dana može biti i toplije od 450 stupnjeva Celzija, postavljamo si bizarno pitanje ima li tamo vode. Merkurova os koja povezuje sjever i jug, za razliku od zemljine, gotovo da nije nagnuta, tako da još nikada neka sunčeva zraka nije dospjela na tlo kratera na južnom ili sjevernom polu planeta. Tako temperature duboko u kraterima uvijek ostaju na minus 180 stupnjeva. To ne samo da je dovoljno hladno kako bi voda ostala zamrznuta, nego bi se u ledu moglo zadržati prastanje, kakvo je vladalo u vrijeme nastanka planeta i cjelokupnog sunčevog sustava, kaže Solomon.

I Merkurov ”dan” je čudan. Zbog blizine Sunca, što ga usporava, jedan dan na Merkuru traje dvije Merkurove godine ili, drugim riječima tek nakon što dva puta prođe oko Sunca, jednom se okrene oko svoje osi. Svim tim fenomenima žele se pozabaviti ne samo Amerikanci, nego i Europljani, koji u pripremi misije Bepi Colombo, prvi puta surađuju s japanskom svemirskom agencijom. Letjelicu gradi španjolska tvrtka DEIMOS-Space, a njezin predstavnik Belló Mora ističe: ”Preko mjerenja njegove gravitacije možemo izvući zaključke o njegovom unutarnjem sastavu. Pretpostavljamo da je merkurova jezgra željezna, te da ona čini 80 posto njegovog ukupnog volumena. To bi morao biti i razlog za to da je Mariner 10 svojedobno zabilježio slabo magnetno polje.

Bepi Colombo bi na Merkur trebao krenuti 2010. Američki ”Messenger” do tada će već dvije godine slati svoje podatke na Zemlju.