1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Mesožderi" su krivi za sve nevolje naše planete

Zaštitari okoliša su našli novog krivca za porast ugljičnog dioksida u atmosferi: svi mi koji više volimo odrezak nego mrkvicu. Jer ako se sve zbroji, konzum mesa uzrokuje kudikamo veću emisiju CO2 nego vožnja autom.

Woman eating hamburger. © Gennadiy Poznyakov #42379697 Autor Gennadiy Poznyakov Portfolio ansehen Bildnummer 42379697 Land Ukraine

Frau ißt Hamburger

Tanja Dräger de Teran

Tanja Dräger de Teran

"Ako svi mi u Njemačkoj prestanemo jesti meso samo jedan dan u tjednu, time bi mogli uštedjeti devet milijuna tona ugljičnog dioksida. Ako to preračunamo u emisiju CO2 osobnih automobila, to bi bilo isto kao da bi svi mi vozili 75 milijardi kilometara godišnje manje kako bi postigli isti učinak." To je objavila Tanja Dräger de Teran, povjerenica za zaštitu klime i prehranu organizacije za zaštitu okoliša World Wide Fund.

Treba zbrojiti baš sve

Iako nam nisu poznate prehrambene navike referentice, za nju već i jedna porcija svinjskog pečenja graniči s katastrofom: "Utjecaj na okoliš jedne porcije pečenja iznosi oko 2.000 grama ugljičnog dioksida, dok jedan (štedljivi) automobil proizvodi 120 grama po kilometru. To znači da je porcija pečenja isto kao oko 20 kilometara vožnje automobilom."

U studiji "Klimatska promjena na tanjuru", znanstveni suradnici organizacije WWF ukazuju kako nije samo problem ugljični dioksid kojeg je izdisala svinja, govedo ili neka druga životinja koja je završila na našoj trpezi, nego ukupan "otisak na okoliš" kojeg je uzrokovao njen uzgoj, prehrana, transport i na koncu, priprema jela kojeg ćemo pojesti. Tu zatim spada i krčenje prašuma kako bi se tamo nasadila stočna hrana - koja će onda biti izvezena i u Njemačku.

Izlog mesnice

Dok meso ne dođe na naš tanjur, proizvede se prava gomila ugljičnog dioksida.

S procjenama organizacije WWF se slažu i druge humanitarne i organizacije za zaštitu okoliša, poput Stiga Tanzmanna iz evangeličke organizacije Brot für die Welt (Kruh za svijet). On upozorava kako sve veća potrošnja mesa traži sve više obradive zemlje za prehranu životinja i kako je samo za stočnu hranu koju uvozi Njemačka potrebno dva milijuna hektara oranica u zemljama porijekla, čemu treba dodati i sve intenzivniju upotrebu umjetnog gnojiva i herbicida.

Zaštita okoliša i - našeg novčanika

Stig Tanzmann

Stig Tanzmann

Djelatnik crkvene humanitarne organizacije ukazuje i na još jedan razlog, zašto bi država i obrazovne institucije trebale zagovarati manju potrošnju mesa: zdravlje građana. On ukazuje kako velik dio oboljenja krvožilnog sustava počiva na pretjeranom konzumu mesa i životinjskih masti. On optužuje i mesnu industriju koja sprječava takve obrazovne akcije, jer joj je stalo da potrošnja mesa ostane visoka.

Ipak, osim što krivi "mesoždere" među nama, Tanja Dräger de Teran ukazuje i na još jedan, možda ipak jednostavniji način golemog smanjivanja emisije ugljičnog dioksida: kupovati samo onoliko hrane koliko ćemo doista i potrošiti. Svake godine Nijemci bacaju prave planine prehrambenih proizvoda svih vrsta, što znači da se u smeću nađe uzročnik oko 800 kilograma ugljičnog dioksida po osobi svake godine. Povrh toga, osim što to znači zaštitu okoliša, to znači i zaštitu našeg novčanika: WWF procjenjuje kako svaka njemačka četveročlana obitelj godišnje u smeće baci hrane u vrijednosti od oko 1200 eura.

Preporuka uredništva