1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Meron - predsjednik do zatvaranja Haškog suda

Amerikanac Theodor Meron ponovo je izabran za predsjednika Haškog suda. Njegov treći mandat počinje 17 studenog. Dobio je 12 glasova sudačkog kolegija, a njegov protukandidat, južnokorejski sudac O-Gon Kwon šest.

Theodor Meron

Theodor Meron

Ovo je treći put da je 83-godišnji Theodor Meron izabran za predsjednika Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji. Prije njega na toj funkciji se od 1993. godine izmijenilo pet sudaca, ali ni jedan nije zadržao tu poziciju tri mandata i ni jedan nije imao protukandidata. Meron je iza sebe imao dva mandata a ispred sebe protukandidata, i opet je prošao. Nije mu smetalo ni što su njegov autoritet uzdrmale dileme i burne rasprave izazvane oslobađajućim presudama hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču kao i načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, na čije donošenje je, kao predsjednik Prizivnog vijeća, odlučujuće utjecao.

Jedan od sudaca Haškog suda, Danac Frederik Harhoff je ljetos u jednom emailu kojeg je bio poslao na više od 50 adresa, Sudu predbacio da je "promijenio kurs pod pritiskom vojnih establišmenta nekih utjecajnih zemalja" i naglasio da takve pojave izazivaju duboku zabrinutost možda čak i polovice sudačkog kolegija.

Ante Gotovina

Ante Gotovina

Pritisci i karijerizam

Ako bi se zaključivalo po rezultatima glasanja, riječ bi bila o trećini, a ne polovici tog kolegija. Meronovi kritičari predbacuju sucima Haškog suda da su se u njihovo odlučivanje upleli elementi čija veza s pravdom i neovisnošću pravosuđa popušta pred navalom političkih i institucionalnih interesa i pritisaka, kao i osobnih ambicija i karijerizma.

Sudac Meron je u odmaklim godinama, ali je vrlo moćan. Prije nego što će većinom glasova biti treći put izabran za predsjednika Tribunala, Ujedinjeni narodi su ga imenovali za predsjednika Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, pred kojim će se, i kad Tribunal prestane s radom, voditi prizivni postupci u preostalim predmetima. Uz kontroverzne oslobađajuće presude, kritičari suca Merona, prije svega pojedina udruženja žrtava rata i nevladinih organizacija iz BiH, Hrvatske i Srbije, navode i da je, nakon njegova potpisa, iz zatvora u Velikoj Britaniji pušten i Momčilo Krajišnik, nakon što je odslužio samo 13 od 20 godina zatvora. On je bio osuđen nakon što je proglašen krivim za progone na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, te za ubojstva i deportacije kao zločine protiv čovječnosti.

Preporuka uredništva