1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Merkozy“ bez novih ideja

Savezna kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u svojim govorima (1.12. i 2.12.) skicirali su sljedeće korake za spas eura. Nešto novo teško je otkriti, smatra Bernd Riegert.

Ruke na tipkovnici

U svom očitovanju u Bundestagu savezna kancelarka Angela Merkel je ostala nedorečena. Neće biti nekog „presijecanja gordijskog čvora“ u rješavanju dužničke krize u eurozoni nego dugotrajne rasprave o promjeni europskih ugovora, najavila je Angela Merkel. To nije signal koji očekuju financijska tržišta. I njezin partner u spašavanju eura Nicolas Sarkozy ostao je u svom govoru u Toulonu prilično nekonkretan. Mora biti stvorena Unija stabilnosti sa čvrstim pravilima, geslo je oboje političara koje su francuski mediji spojili u „Merkozy“. Fiskalna unija s kontrolom nacionalnih proračuna sigurno je ispravno sredstvo kako bi se dugoročno borilo protiv uzroka krize, prezaduženosti država. Ali, promjene ugovora ne pomažu u aktualnoj krizi koja u sebi nosi opasnost implozije monetarne unije.

Nazire se da je Savezna vlada spremna tolerirati masovnu kupovinu državnih obveznica od strane Europske središnje banke (ESB). ESB je trenutno jedina institucija koja je u stanju smanjiti kamate prezaduženih država. Ali, od ovoga tjedna ona kupuje državne obveznice povećavanjem količine novca. Ona stvara novac da bi kupila talijanske i španjolske obveznice. To će na kraju voditi povećanju inflacije, smanjenju vrijednosti eura.

Europski fond nije dovoljan

Njemačka kancelarka i francuski predsjednik nisu tako iskreni kao njihovi ministri financija početkom tjedna. Oni su priznali da je europski fond za spas eura EFSF i s financijskom polugom premalen da bi stvorio povjerenje u europske državne obveznice. Trebao bi biti uključen Međunarodni monetarni fond jer Europski monetarni fond još ne postoji. Uniju stabilnosti koju sad predlažu Merkel i Sarkozy mogli su imati prije godinu dana. Tada je Europska komisija predložila gotovo to isto, ali su prijedlog odbili Merkel i Sarkozy.

Više je nego upitno mogu li biti uvjerene ostale članice eurozone i pogotovo svih 27 članica EU-a. Istovremeno kriza u bankovnom sektoru i suzdržanost banaka kod davanja kredita poprima sve opasnije razmjere. O tomu Merkel i Sarkozy nisu rekli ni riječi. Ipak, savezna kancelarka i francuski predsjednik su spremni preuzeti vodstvo i ponovo pokušati. Samo su sredstva koja oni predlažu nedovoljna. Odluke posljednjeg sastanka predsjednika država i vlada s kraja listopada manje-više nisu pokazale nikakvog učinka ili još nisu provedene. O reprogramiranju grčkih dugova još se pregovara s bankama. Dokapitalizacija banaka će se protezati do ljeta. proširenje fonda za spas eura nije uspjelo. Zaštitni mehanizam protiv zaraze drugih članica eurozone još nije uspostavljen.

Spašavanje svim sredstvima ili rastanak od eura

Bernd Riegert

Bernd Riegert


Merkel i Sarkozy i dalje igraju na vrijeme. Spremni su pristati na zajedničku odgovornost za dugove tek kad neka zajednička institucija EU-a ili gospodarska vlada preuzme i zajedničko vođenje proračuna. Do toga može još proći puno mjeseci. Do tada će Europska središnja banka i dalje morati preuzimati državne obveznice koje se ne može prodati na slobodnom tržištu. Taj postupak bi se moglo nazvati i zajedničkim preuzimanjem dugova, jer za ESB jamče zajednički sve članice EU-a. Samo što savezna kancelarka to ne želi priznati, jer bi tada morala napustiti utvrdu koju nikad nije željela napustiti.

Govori dvoje najvažnijih političara u eurozoni donijeli su malo novoga. Sad ostaje jedino nadati se nečemu novom od kriznog sastanka u Parizu 5. prosinca. Ako se tada ne pojave nove ideje za rješavanje problema Europska unija će postati nevjerodostojna i na međunarodnoj razini, jer će ju se smatrati nesposobno za djelovanje u situaciji opasnoj za njezinu egzistenciju. Vrijeme je da članice eurozone daju izjavu da će svoju valutu braniti svim sredstvima ili da napuštaju eksperiment „monetarne unije“. Vrijeme je da se građanima EU-a kaže da će svi morati plaćati račun prezaduženosti i to tako što će njihove uštede polako gubiti vrijednost, a porezi biti povećavani.

Autor: Bernd Riegert (aj)
Odg. urednik: Željka Telišman

Preporuka uredništva