Merkel prešla s riječi na djela

Nakon što je u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavila radni program njemačkog predsjedanja EU-om, šefica njemačke Vlade se sastala sa svojim nasljednicima u dvama predstojećim mandatima na čelu Europske unije – premijerima Portugala i Slovenije Sokratešom i Janšom – kako bi zajedno uskladili planove djelovanja u idućih godinu i pol dana.

«Neuspjeh bi bio povijesni propust»

«Zalažem se da na kraju njemačkog Predsjedništva imamo vremenski plan za daljnji proces usvajanja ustavnog sporazuma», rekla je Merkel. Razdoblje razmišljanja je prošlo. Do idućih izbora za Europski parlament na proljeće 2009. moramo imati Ustav, naglasila je njemačka kancelarka i dodala kako bi neuspjeh bio posvjesni propust.

Imajući u vidu poširenje Europske unije, predsjednica Europskog vijeća je rekla kako se ne može uvijek ispuniti želja mnogih zemalja za ulaskom u Europsku uniju: «Oni koji se uvelike zalažu za proširenje, skupina u koju sebe osobno ne ubrajam baš toliko, oni koji su za proširenje, a istodobno su skeptični prema Ustavu, moraju znati da prema sadašnjim ugovorima neće doći do daljnjih proširenja.»

Hrvatska iduća članica EU-a

«Kada govorimo o Hrvatskoj, ona će biti iduća članica, a nakon nje i cijeli zapadni Balkan, o tome sam već govorila. Mi na tim prostorima imamo na tisuće vojnika i koja je sada naša prespektiva? Da se svađamo oko pitanja napredujemo li ili ne», zapitala se Merkel.

Europsko ujedinjene Merkel je nazvala «uspješnom pričom». U svojem se govoru njemačka kancelarka odlučno založila za snošljivost i raznolikost u Europi. Istodobno je upozorila na «umišljenost» prema narodima koji danas imaju problema biti tolerantni. Merkel je izrazila zabrinutost zbog velikog broja zakona i odredaba Europske unije te prevelike birokracije.

Tri izvođača, jedna partitura

Merkel se jučer sastala i sa šefovima Vlada Portugla i Slovenije – zemalja koje će nakon Njemačke predsjedavati Europskom unijom. Njemačka je savezna Vlada uskladila svoj program rada Predsjedništva s Portugalom i Slovenijom kako bi se postigao veći kontinuitet europske politike.

Dok je portugalski premijer José Sokrates predstavio uglavnom gospodarski dio programa, šef slovenske Vlade Janez Janša se osvrnuo na zapadni Balkan. Za daljnje proširenje potrebna je podrška europskih građana, rekao je Janša te dodao: «Važna tema predsjedničkog trija je stabilnost na zapadnom Balkanu. Slovenija je prije 20 godina bila dio problema u nekadašnjoj Jugoslaviji, a danas je dio rješenja – i to ne samo zbog članstva u Europskoj uniji.» Janša je dodao kako će tijekom slovenskog predsjedanja u prvoj polovini 2008. upravo Slovenija svojim znanjem i poznavanjem regije uvelike pomoći regiji i Uniji.

Makedonija na pragu pregovora?

Janša je rekao i kako je moguće da će Makedonija upravo za vrijeme slovenskog predsjedanja dobiti datum za početak pristupnih pregovora, pod uvjetom da do tada ispuni sve potrebne pretpostavke. Što se tiče regije zapadnog Balkana, i kancelarka Merkel je poručila: «Zainteresirani smo da i nove članice dobiju šanse u Europskoj uniji, a upravo je zapadni Balkan regija kojoj moramo dati perspektive.»