1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Merkel želi manje birokracije

Što su šefovi država i vlada izjavili uoči i tijekom sastanka na vrhu što se održavao u Bruxellesu?

Merkel i Schüssel na summitu EU-a

Merkel i Schüssel na summitu EU-a

Kancelarka Merkel prije početka summita je naglasila kako je potrebno da Europska unija započne otvoreni proces prije kraja 2008. godine: “Smatram da to trebamo istaknuti na način da građanima pojasnimo da trebamo Europu. Mi ćemo se tijekom njemačkog predsjedništva posebno zalagati za smanjenje birokracije i ono što u engleskom zovemo “better regulation”, bolje zakonodavstvo. I tada će i građani biti otvoreniji i kazati da trebaju takvu Europu, a za to trebamo i ustavni sporazum”, kaže Merkel i dodaje: “Osim toga na ovom sastanku Vijeća želim naglasiti da je austrijsko predsjedništvo bilo vrlo uspješno, jer je odvelo korak dalje kako financijske perspektive tako i direktivu o uslužnim djelatnostima. Europa je djelotvorna i sposobna donositi odluke i to je važno”, poručuje kancelarka Merkel.

Danski premijer - diplomatski

Upitan treba li možda mijenjati naziv Europskog ustava danski premijer Anders Fogh Rasmussen je odgovorio: “Čini mi se da formulacija nije najvažnije. Najvažniji je sadržaj i mi se zalažemo kao i sve ostale zemlje – htjeli bismo vidjeti da je ustav prihvaćen. No ipak, moramo poštivati rezultat referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj, a to je razlog zašto se zalažem za produženje razdoblja za razmišljanje”, ističe danski premijer Rasumussen: “Sada je na Francuskoj i Nizozemskoj da donosu potrebna pojašnjenja, jer čekamo na njihovo mišljenje. Mi nismo spremni nastaviti proces ratifikacije. Barem ne mi u Danskoj, sve dok ne dobijemo pojašnjenja iz Francuske i Nizozemske, dakle loptica je na njihovoj strani”.
Kada će se moći kazati da je Europski ustav mrtav – i na to je pitanje premijer Rasmussen dao diplomatski odogovor: “Trebamo uzeti u obzir dvije stvari. Prvo, dvije su zemlje glasovale ne, a istovremeno je 16 članica ratificiralo ustav. Dakle, neke su rekle ne, neke da i to je razlog zašto nećemo naći rješenje na ovom summitu. I to je razlog zašto ćemo produžiti razdoblje razmišljanja”, poručuje danski premijer dok predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ističe neophodnost usvajanja Europskog ustava: “Smatram da nam treba ustavna reforma u Europi. Ne možemo reći da proširenju, a ne institucionalnim reformama. To je razlog zašto trebamo zadržati ovo pitanje na životu, ali ne smijemo biti blokirani. Trebamo nastaviti s Europom projekata, jer trebamo učiniti puno toga, prije nego što provedemo institucionalnu reformu. Možemo učiniti mnogo i upravo je to moja poruka Europskom vijeću – da lideri nisu samo analitičari, koji mogu samo komentirati krizu, to nije vrijeme za raspravljanje o krizi. Ovo je vrijeme za stvaranje povjerenja u Europu i svega onoga što nam je potrebno za Europu projekata i Europu rezultata”, poručuje predsjednik Europske komisije.

Barroso: "Bili smo pošteni"

Na pitanje treba li podržati Litvu kod njezinog zahtjeva za ulazak u eurozonu, ističe slijedeće: “Bili smo u potpunosti pošteni prema svim zemljama, ponekada i prije nego što smo započeli proces upozorenja protiv Francuske i Njemačke. Kriteriji se primjenjuju na vrlo formalan način i želim da EU bude poštena prema svim članicama, bilo da se radi o velikim ili malim, starim ili novim članicama”, rekao je Barroso.
Na koncu britanska ministrica vanjskih poslova Margaret Beckett govori o zahtjevima za više transparentnosti u Europskom vijeću: “Da, zalažem se za više transparentnosti koju je predložila britanska vlada, i to podržavam i držim ispravnim. Smatram da je potrebna ujednačenost u kojoj treba zaštiti prostor pregovaranja, inače ćemo završiti ne s više nego s manje transparentnosti”, kaže britanska ministrica koja o Europskom ustavu zastupa sljedeće mišljenje: “Čini se da postoji konsenus da je potrebno razdoblje razmišljanja o ustavu na razini nacionalnih debata. Čini se da vlada manje konsensusa oko toga što i kako dalje, pa stoga produženje razdoblja promišljanja ima smisla”.