1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Meka ne vjeruje Muslimanskoj braći

Kraljevska kuća u Saudijskoj Arabiji zabrinuto prati situaciju u Egiptu. Posebno je uznemiruje otpor Muslimanske braće protiv vojske. Taj otpor bi mogao postati opasan i za saudijsku monarhiju.

Religija ima jedan divlji, anarhični element. Da ga treba obuzdati, to je saudijska kraljevska obitelj shvatila najkasnije 1979. U studenom te godine je grupa naoružanih islamista ušla u jednu džamiju u Meki, središnjem islamskom svetištu. Tamo je više stotina tisuća hodočasnika uzela za taoce. Većina je brzo puštena na slobodu. Otmičari su se međutim i dalje čvrsto držali svog uvjerenja da je došao kraj svijeta. Time je došlo vrijeme za pokajanje, kako je objavio njihov vođa, bivši pripadnik nacionalne garde Džuhaiman al-Utaibi. Predviđeni dolazak posljednjeg dana ga međutim nije spriječio u tome da traži i svrgavanje kraljevske kuće i vladavinu islamskog prava (Šerijatskog prava op.a.) u arapskom svijetu.

Kraljevska kuća je brzo reagirala. Još istog dana je naredila da se džamija opkoli. Borbe s otmičarima su trajale dva tjedna, poginulo je oko 330 ljudi. Na kraju su se Utaibijevi sljedbenici odlučili na predaju. Sedam dana kasnije, režim je naredio smaknuće oko 70 otmičara među kojima je bio i sam Džuhaiman al-Utaibi.

Religija i revolucija

Zauzimanje džamije u Meki 1979.

Zauzimanje džamije u Meki 1979.(taoci)

Opasnosti, iako ne velike, saudijska kraljevska kuća vidi i u aktualnim akcijama egipatske Muslimanske braće(naslovna fotografija: protesti u Kairu). Saudijci u toj organizaciji vidi opasnu mješavinu religioznih i političkih motiva. Isto kao što su to nekada učinili i al Utabijevi borci, to čine i Muslimanska braća. Oni potežu za oružjem kada se osjeća potisnutima. To saudijsku kraljevsku kuću čini nervoznom. Ona se prije svega boji da bi primjer Braće mogao postati popularan i u Saudijskoj Arabiji. Stoga je kraljevska kuća najavila da će egipatsku vojnu vladavinu finansijski podržati i milijardama dolara, ukoliko zapadne zemlje uskrate svoju podršku.

"Muslimanska braća je kao pokret utemeljen 1928. kao pokret otpora protiv, kako su smatrali, nemoralnih strujanja za Zapada", objašnjava politolog Christian Wolff iz Erlangena u razgovoru za DW. Ovaj pokret bio je međutim usmjeren i protiv mnogih teoloških stavova u islamu. "Svjesno su se distancirali od učenja tradicionalne uleme (učenja) koje se uvijek prilagođavalo vladajućim režimima". Oni međutim nisu samo željeli promijeniti mišljenje već i društveni poredak. "Pri tome su se pozivali na moderna učenja. I upravo su time razlikovali od vehabijskog islama koji je državna religija Saudijske Arabije".

Muslimanska braća su se na taj način zalagala za religiozno inspirirani reformski pokret koji seže do ranih godina 20. stoljeća. Od 80-ih godina prošlog stoljeća je pokret dobio dodatni zamah. Tada se nagovještavao pad marksističkih i nacionalističkih doktrina, na koje su se u arapskom svijetu pozivale brojne oporbene struje. Ideološki vakuum ispunjen je različitim oblicima islama. Značajan izuzetak je vehabijski islam koji je službena religija Saudijske Arabije.

Muslimanska braća u Kairu

Muslimanska braća u Kairu

Dijelovi modernog društveno-kritičnog razmišljanja ušli su i u islamističke protestne pokrete sadašnjice. U njih se ubraja i pitanje legitimnosti vlada - i to je jedna točka koja uznemirava konzervativnu saudijsku kraljevsku kuću. "Saudijska Arabija je monarhija i tu monarhiju teološki opravdava", kaže Wolf. Muslimanska braća nasuprot tome slijede jedan sasvim drugi koncept: "U svom političkom razmišljanju taj je pokret svakako stigao u političku modernu i važno mu je da vlada ima legitimnu podršku naroda. Upravo to smeta Saudijskoj Arabiji."

Brojni izazovi

Saudijcima to smeta joj još više s obzirom na činjenicu da društveni i religijski poredak kraljevske kuće stoji pred socijalnim i demografskim izazovima. Jedna petina od ukupno 27 milijuna stanovnika su 'gastarbajteri', koji potiču uglavnom iz jugoistočne Azije. Skoro 50% stanovnika je mlađe od 25 godina, od kojih je većina zahvaljujući digitalnim medijima, dobro informirana o zbivanjima u svijetu. Istovremeno, dosadašnji humanitarni programi nisu bili dovoljni kako bi se riješili socijalni problemi. Tako jedna četvrtina stanovnika živi u siromaštvu. Stopa nezaposlenosti je 2011. iznosila 12 posto. Uz to dolaze i religiozne napetosti između većinskog sunitskog stanovništva i šijitske manjine na istoku zemlje.

Podrška uhićenom egipatskom predsjedniku Mursiju

Podrška uhićenom egipatskom predsjedniku Mursiju

"To je dovelo do osjetnijeg socijalnog pritiska, većeg nego što je to bilo ranije", kaže Christian Wolff. Stanovništvo zna da građani drugih zemalja imaju veće slobode. Također su vidjeli kako se kroz revolucije i narodne proteste svrgavaju vladajući režimi. Kraljevska kuća pokušava smanjiti taj pritisak. Zato rigorozno postupa protiv svih za koje smatra da bi joj mogli našteti.

"To najprije osjete islamske grupacije. Nakon njih međutim to osjete i sasvim normalni politički akteri, koji traže da imaju pravo suodlučivanja", kaže Wolff.

Preporuka uredništva