1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Mehanizmi za financijsku stabilnost Europe

Sve oči su uprte u Njemačku, najveću zemlju zone eura i Europske unije, gdje je započela parlamentarna procedura za prihvaćanje trajnog "zaštitnog kišobrana" za euro i fiskalnog pakta.

Euro

Euro

U njemačkom parlamentu Bundestagu u četvrtak (29.3.) prvim čitanjem je započela rasprava o dvije velike financijske teme koje će još dobar dio godine zaokupljati pozornost njemačkih političara: o ESM-u (Europski mehanizam stabilnosti) , trajnom "kišobranu" za zaštitu stabilnosti eura te paktu o fiskalnoj stabilnosti koji bi države zone eura treba spriječiti u zaduživanju koja bi iznova mogla ugroziti stabilnost zajedničke valute. Za raspravu o ESM-u njemački poitičari imaju vremena do kraja lipnja kad bi trajni "kišobran" trebao stupiti na snagu, a oko fiskalnog paketa do kraja godine.

Što je zapravo ESM?

Fiskalni pakt

Fiskalni pakt

Stvaranje ESM-a je posljedica spoznaje da će dužnička kriza u Europi, mnogo dulje utjecati na stabilnost zajedničke valute eura nego što se to dosad pretpostavljalo. Stoga su zemlje članice Europske unije još u listopadu 2010. odlučile, samo nekoliko mjeseci prije toga donesenu odluku o privremenom" kišobranu za euro (EFSF), pretvoriti u trajni mehanizam, ESM. Prvobitno je bilo zamišljeno da ESM stupi na snagu tek 1. srpnja 2013. No start je pomaknut za godina dana unaprijed kako bi se financijskim tržištima što prije odaslao signal za smirenje. Za razliku od EFSF, koji službeno samo do kraja 2013. smije dijeliti pomoć, ESM je zamišljen kao mehanizam s neograničenim rokom trajanja. Sredstva dolaze iz proračuna zemlja članica zone eura i to prije svega u obliku jamstava u visini od 620 milijardi eura ali i 80 milijardi u gotovini. To je potrebno kako bi se stvorio solidni kapital za ulijevanje povjerenja ulagača u zaštitni mehanizam. Njemačka kao najveća članica zone eura mora uplatiti 22 milijarde u gotovini te u slučaju potrebe uskočiti s kreditnim jamstvima u visini od 168 milijardi.

Strogo uvjetovana pomoć

Usporedno sa stupanjem ESM-a na snagu trebao bi biti promijenjen i Lisabonski ugovor i to dodavanjem dviju rečenica u kojima se izričito dopušta posezanje za mehanizmom stabilnosti. Ugovoru se također dodaje i rečenica kojom se utvrđuje da je pomoć iz fonda ESM-a moguća samo uz ispunjavanje strogih uvjeta. U pravilu vrijedi: što više sredstava jedna zemlja članica zone eura treba kako bi stabilizirala svoje financije, to su stroži uvjeti (ili "protuusluge") koja ta zemlja treba ispuniti. Kao što je sada slučaj s Grčkom, radi se o temeljnim strukturalnim promjenama i trajnim mjerama štednje. Prije pokretanja mehanizma pomoći ESM bi s dotičnom zemljom potpisao ugovor u kojem bi bili detaljno opisani svi koraci i mjere. Pomoć se isplaćuje samo u svrhu "očuvanja stabilnosti zone eura njezinih članica".

Fiskalni pakt - pakt štednje

Angela Merkel potpisuje fiskalni pakt 2. ožujka 2012.

Angela Merkel potpisuje fiskalni pakt 2. ožujka 2012.

Daljnji instrument postizanja financijske stabilnosti "starog kontinenta" je fiskalni pakt kojeg su zemlje članice Europske unije (s izuzetkom Velike Britanije i Češke) potpisale početkom ožujka u Bruxellesu. Članice se ovim potpsom prije svega obvezuju na strožu budžetnu disciplinu.Tako će ubuduće biti dozvoljen budžetni deficit u visini od 0,5 posto umjeto 1 posto koliko dosad dozvoljava EU. Osim toga bi potpisnice (po uzoru na Njemačku) u vlastite nacionalne Ustave trebale ugraditi obvezujuću klauzulu o automatskoj blokadi prekomjernog zaduživanja, tzv. kočnicu zaduživanja. Pakt predviđa i drastične kazne za one zemlje koje se ne budu pridržavale zajedničkih pravila, između ostalag, i pokretanje procesa pred Europskim sudom.

Autor: Nenad Kreizer (AFP, dpa)

Odg. ur.: S. Matić