1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mediji u SAD-u: gdje smo mi pogriješili?

Pobjeda Donalda Trumpa je i za novinare u SAD-u bila pljuska. Jer skoro svi su predviđali pobjedu Hillary Clinton. Kako su se mogli tako prevariti?

Za brojne utjecajne medije u SAD-u uoči izbora je bilo sigurno: Hillary Clinton će biti prva predsjednica SAD-a. Donald Trump predsjednik? Za mnoge medijske kuće to je bilo nezamislivo, pogotovo zato što je privukao pažnju prvenstveno svojim rasističkim, seksističkim i vulgarnim izjavama. New York Times je zbog toga javno podržavao Hillary Clinton i pozivao čitatelje da glasaju za nju. Slično je bilo i s magazinom Atlantic.Ipak, veći dio stanovništva SAD-a odlučio je glasati drukčije, suprotno medijskom mainstreamu. Očito je da oni imaju drugačiju predožbu o društvu nego mediji. Donald Trump je postao predsjednik.

"Pobjeda Trumpa je bila nevjerojatno iznenađenje jer smo vjerovali medijima koji su pisali da će rezultat biti tijesan, ali da se s velikom sigurnošću može očekivati pobjeda Hillary Clinton", kaže Gerhard Vowe, stručnjak za medije i komunikaciju sa Sveučilišta Heinricha Heinea u Düsseldorfu.

Prestanite prepisivati!

Etablirani mediji oslanjali su se u prvoj liniji na prognoze demoskopa, agencija za istraživanje, navodi Vowe. A agencije su potcijenile Trumpa. Agencije su i ranije pokazivale nepouzdanost u interpretacijama mišljenja javnog mnijenja, što je pokazao i referendum o Brexitu u Velikoj Britaniji.

Izborna noć je donijela pobjednika koji je iznenadio skoro sve američke medije

Izborna noć je donijela pobjednika koji je iznenadio skoro sve američke medije

Ipak, opravdavati pogrešne prognoze medija pogrešnim prognozama agencija za istraživanje javnog mnijenja bi bilo fatalno. "Postoji jedan liberalni mainstream u SAD-u u čijim okvirima se kreće politička i medijska klasa i on počiva na određenim vrijednostima, ali je očito da to nije odraz cjelokupnog američkog društva", objašnjava Uwe Krüger, novinar i autor knjiga "Mainstream" i "Moć mišljenja".

Različite vrste političke komunikacije

Izbori u SAD su pokazali da su veliki mediji u SAD-u izgubili kontakt s narodom u svojoj zemlji. "Novinari žive u balonu čiji sadržaj je isfiltriran", navodi Vowe. Oni žive u velikim medijskim centrima i time su čak i fizički odvojeni od većine stanovništva. Oni su okruženi ljudima koji su slični njima - političarima i visokoobrazovanim osobama. Njih povezuje određena mjera profesionalnosti, racionalnosti i zajedničkog stila komunikacije, kaže Vowe. "Nitko u medijima nije u dovoljnoj mjeri shvatio da je na djelu način političke komunikacije koji utječe na izbornu odluku. Ne radi se tu o istini i sadržajima, nego o gardu, načinu izražavanja i o onome što netko želi vidjeti." Problem novinarstva je uočavanje ove razlike između načina komunikacije. Novinari su osluškivali vlastiti eho i nisu predstavljali one koji su osjećali da su nashvaćeni i izolirani u društvu.

Trumpovi sljedbenici njegovu pobjedu vide kao navodnu pobjedu autsajdera nad političkim establišmentom. To je scenarij uz čiju pomoć žele profitirati i desničarski populisti u Europi. I politolog Hajo Funk vidi vezu između pobjede Donalda Trumpa i uspona stranke AfD u Njemačkoj. Sličnost postoji, tvrdi, barem u emocionalnoj retorici. "Još uvijek je raširen anti-AfD stav, a o argumentima ove stranke se ne raspravlja, oni se potiskuju i guraju u stranu", kaže Vowe. On od novinara očekuje da na "empatičan način objasne što je to što pokreće društvo".

Njemačke naslovnice s tekstovima o Trumpu

Trump bi morao biti upozorenje i njemačkim medijima

Podignuti glavu s pisaćeg stola

Ipak, novinari u doba socijalnih mreža više ne mogu procijeniti radi li se kod nekih fenomena o mainstreamu ili o marginalnoj pojavi. Komentari u socijalnim mrežama su tu - ali se ne zna u kojoj mjeri se oni poklapaju s mišljenjem većine stanovništva. Socijalni mediji kreiraju vlastitu komunikacijsku platformu, mimo političke. Pojedinac koji podržava Trumpa tako ne razmišlja o tome kakvo je raspoloženje u narodu na temelju pisanja etabliranih medija. Korisnici dobijaju vijesti koje zavise od filtera na facebooku ili preko news-feedsa, vijesti koje su bliske njegovim interesima. Oni se informiraju u okruženju sličnom njima. Ta fragmentizacija komunikacije ima enormne posljedice, tvrdi Vowe. "Kada u scojalnim mrežama netko osluškuje samo vlastiti eho, onda se više ne osjeća izoliranim. Pristaše Trumpa, recimo, tako precjenjuju svoj utjecaj i vrlo samouvjereno ulaze u izbore."

Novinar Uwe Krüger traži da novinarstvo prekine pratiti samo djelovanje elita. Ono se mora odmaknuti od mjesta zbivanja i donošenja odluka koja se nazivaju "news-hotspots" i pozabaviti se političkim temama koje nisu etablirane. Krüger od novinara zahtijeva generiranje tema izvan mainstreama, tema koje nemaju veze s onim što prenose agencije i onim što se govori na konferencijama za novinare.

 

Preporuka uredništva