1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Mediji u Rumunjskoj šire strah od izbjeglica

Broj izbjeglica koje u Rumunjsku stižu preko Crnoga mora je porastao. Žuti tisak u tomu vidi preveliku opasnost i govori o "napadu" na njihovu zemlju.

Na prozorima su metalne rešetke, između doma za prihvat izbjeglica u gradskoj četvrti Baicului u Bukureštu i drugih stambenih zgrada, građenih u vrijeme socijalizma, je zid. Tražitelji azila najkasnije u 22 sata moraju biti u domu. Ali, većina se ionako ni tijekom dana ne miče od zgrade koja je isto tako oronula kao i druge stambene zgrade oko nje, u kojima žive Rumunji. Sve izgleda kao neki geto. S jednom bitnom razlikom, da se na prozorima stanova u stambenim zgradama mogu vidjeti mrežice protiv komaraca.

Na jednom od tih prozora je žena koja kaže da se zove Maria. Ona izravno gleda prema domu za tražitelje azila. Na pitanje, što kaže o predrasudama i tvrdnjama bulevarskih medija da izbjeglice samo donose kaos i smeće, ona sliježe ramenima. "Gledajte, ovdje je uvijek bilo prljavo. Prije dva tjedna su rumunjska djeca bacala zrakoplove od papira i oni su još uvijek tu." Dok ona to priča, druga žena iz toga stambenog bloka baca boce u kontejner u blizini izbjegličkog doma i nestaje u krčmi koja izvana izgleda kao garaža.

Papir i drugi otpad po ulici

Okolica doma za izbjeglice i stambenog bloka je ionako puna smeća.

Strah od "napada"

Na ulici čovjek optički ne može razlikovati izbjeglice od domaćih. Iza jednog kontejnera za smeće na prostirci sjedi nekoliko izbjeglica. Razgovaraju u kratkim rečenicama i sramežljivo. Stotinjak metara dalje je dječje igralište na kojem su postavljena tri mala topa. Kad su ga lokalne vlasti prije deset godina otvorile vjerojatno nitko nije ni slutio da će se jednog dana tu igrati izbjeglička djeca koja su morala prijeći tisuće kilometara kako bi pobjegla od rata.

Prema navodima rumunjskih vlasti u zadnjih mjesec i pol dana je 482 izbjeglica došlo preko Crnog mora u Rumunjsku - znatno više nego ranije. Bulevarski mediji su počeli širiti paniku. "Izbjeglice napadaju Rumunjsku - to potvrđuje UN!" - bio je naslov u jednim rumunjskim novinama ovih dana. Naslovna slika na kojoj je više muškaraca s ispruženim rukama nema, međutim, nikakve veze sa sadašnjim stanjem u Rumunjskoj. Ta je slika preuzeta iz ruskih medija i potječe iz jedne knjige iz 2011. o radu na crno u Italiji. Rumunjski predstavnik u Ujedinjenim narodima nije govorio o "napadu" izbjeglica. On je prilikom otvaranja jednog novog doma za smještaj izbjeglica u gradu Constanti na Crnom moru samo rekao da broj izbjeglica nije tako velik i da se njih može "perfektno" zbrinuti i skrbiti za njih.

Rumänien Bukarest - Park in der Nähe des Asylantemzentrum (DW/C. Ștefănescu)

Na dječjem igralištu su i topovi.

Dragovoljno vraćanje iz Rumunjske u Siriju

Samo deset posto tražitelja azila u Rumunjskoj stvarno dobije azil, kaže Razvan Samoila iz rumunjske nevladine organizacije Arca, koja se brine o izbjeglicama i migrantima. U Rumunjskoj prosječno bude podneseno oko 400 zahtjeva za azilom godišnje. Preko Crnog mora je početkom kolovoza iz Turske u rumunjski lučki grad Mangaliju došlo 69 Iračana - jedan bugarski i jedan ciparski krijumčar su ih sve strpali u mali čamac. Nedavno je rumunjska obalna straža iz broda u koji stane najviše 40 osoba spasila 150 izbjeglica. Valovi su bili tako visoki da je i obalna straža imala poteškoća da dođe do toga ribarskog broda. "Ne možemo još govoriti o izbjegličkom valu", kaže Fabian Badila, glasnogovornik rumunjske granične policije. "Izbjeglice se moraju boriti s valovima." Kaže da se još nijedan nije utopio pri nastojanju da dođe do Rumunjske, ali da more postaje sve opasnije kad prođe ljeto.

Tko stigne do Rumunjske često želi dalje prema zapadnoj Europi. Rumunjska policija je zaustavila polovicu svih migranata koji su pokušali ilegalno ući u Rumunjsku. Druga polovica je zaustavljena prilikom pokušaja izlaska iz Rumunjske, osobito na granici s Mađarskom. U Rumunjskoj, jednoj od najsiromašnijih zemalja Europske unije, tražitelji azila dobivaju 15 leva dnevno (3,30 eura) do donošenja odluke o njihovom zahtjevu za azilom. Oni koji dobiju azil moraju najkasnije nakon godinu dana sami brinuti za svoje uzdržavanje i bez te male pomoći. Razvan Samoila iz organizacije Arca se ne čudi što mnogi ne žele ostati u Rumunjskoj. "Oni ne nalaze ono što su tražili, mnogi se osjećaju izolirani i postaju depresivni." Ovaj aktivist je već upoznao Sirijce i Iračane koji su se svojevoljno vratili iz Rumunjske u svoju domovinu.

Rumunjska obalna straža je dovezla spašene izbjeglice u luku

Na ribarskom brodu je bilo 150 izbjeglica, četiri puta više ljudi nego što normalno na njega stane.

Oni koji ostanu integriraju se u rumunjsko društvo, kaže Samoila. Osim toga, među izbjeglicama iz Sirije ima i liječnika koji su prije 1989. u Rumunjskoj studirali, kad je komunistički diktator Ceausescu njegovao bliske veze s arapskim autokratima. Ali, danas oni u Rumunjskoj ne smiju raditi kao liječnici - unatoč dramatičnom nedostatku liječnika. Zato sirijski liječnici kao i njihove slabo plaćene rumunjske kolege negdje drugdje traže bolju budućnost: u zapadnoj Europi.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic