1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mediji na njemačkom: "Neugodni" hrvatski kler i nova izbjeglička ruta

Nakon što je Mađarska žicom ogradila svoju granicu, pozornost njemačkih medija privlači alternativna izbjeglička ruta preko Hrvatske. Neue Zürcher Zeitung, osim toga, oštro kritizira dio hrvatskog klera.

"Napredni svijet se veseli otvorenosti pape Franje", konstatira Neue Zürcher Zeitung (NZZ) na početku svog komentara pod naslovom "Hrvatski neugodni kler", ali odmah dodaje: "No plašt Crkve je širok i u njegovim naborima se krije još poneki neprozračeni kutak." U jednom takvom, smatra komentator uglednog švicarskog lista, sjedi monsinjor Želimir Puljić (na naslovnoj fotografiji lijevo), zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. "Crkva u Hrvatskoj u svojoj novijoj povijesti nije baš puno držala do univerzalizma katoličanstva koji obuhvaća sve narode", ocjenjuje se u komentaru NZZ-a i ukazuje kako su mnogi njezini predstavnici aktivno podržavali "ustašku državu koja je od 1941. do 1945. pogubila stotine tisuća ljudi - Srba, židova, Roma i hrvatskih protivnika režima".

Komentator NZZ-a objašnjava u svom tekstu da su "hrvatski fašisti" koristili pozdrav

"Za dom - spremni!"

te da on "ima isti simbolički efekt kao 'Sieg Heil!' njemačkih nacista". On tvrdi da taj pozdrav, otkad ga je 2013. "isprobao" Josip Šimunić nakon utakmice hrvatske nogometne reprezentacije protiv Islanda, u Hrvatskoj postaje sve popularniji, "i to ne samo među huliganima". Dalje ukazuje kako već spomenuti mons. Puljić sada želi dati komisiji stručnjaka da ispita bi li taj pozdrav trebao postati službeni pozdrav hrvatske vojske. "On osobno", piše NZZ, "nema još konačno mišljenje o tome. Ali vjeruje da ovo važno pitanje treba ispitati i predočiti hrvatskom narodu." Puljića, kako se navodi u tekstu, podržavaju dvojica njegovih kolega, zagrebački i sisački biskupi. "Klerikalni probni balon bi trebao pokazati", tvrdi komentator NZZ-a, "koliko oštro puše desni vjetar u Hrvatskoj". NZZ citira i Žarka Puhovskog koji je mišljenja da spomenuti biskupi "žive izvan vremena i prostora". "Ali ovi klerikalci su ipak dio hrvatske današnjice", zaključuje se u komentaru.

Kako zaobići Mađarsku?

Nakon što se Mađarska zabarikadirala žičanom ogradom na granici prema Srbiji i pooštrila zakone o useljenju, izbjeglice na "balkanskoj ruti" se okreću prema Hrvatskoj, piše Spiegel Online u jutros (16.9.) objavljenom članku i upozorava kako se radi "o opasnom putu", jer se na toj trasi još nalaze mine od "građanskog rata".

Skupina izbjeglica kod Tovarnika u pratnji hrvatske policije

Skupina izbjeglica kod Tovarnika u pratnji hrvatske policije

U međuvremenu su, javljaju njemački mediji i novinske agencije, u Hrvatsku stigle prve izbjeglice. Spiegel Online prenosi izvještaje lokalnih medija prema kojima su u ranim jutarnjih satima u srbijanski pogranični gradić Šid stigli prvi autobusi s izbjeglicama koje su se preko Makedonije prebacile u Srbiju te novinske agencije Reuters prema kojima već "deseci ljudi pješice pokušavaju preko žitnih polja prijeći zadnji komadić puta do granice".

Izbjeglice iz Šida kreću prema hrvatskoj granici (16.9.)

Izbjeglice iz Šida kreću prema hrvatskoj granici (16.9.)

Nova ruta - preko crnogorske i hrvatske obale?

Berlinski Die Tageszeitung (taz) razmatra mogućnosti drugih alternativnih ruta i ulogu Slovenije: "Slovenija sa svoja dva milijuna stanovnika ima pripremljenih 600 regularnih mjesta za tražitelje azila." Slovenija se, izvještava taz, već priprema na dolazak većeg broja izbjeglica. Prihvatni centri u Gradu i Lendavi, uz granicu s Austrijom i Mađarskom, smatraju se najvjerojatnijim prvim postajama očekivanih migranta u Sloveniji. Osim toga, nadležna "operativna grupa" koju je formiralo Ministarstvo unutarnjih poslova računa da bi se još 2.000 ljudi moglo decentralno smjestiti u četiri daljnja prihvatna centra, te s još 3.000 kreveta koji bi bili kratkoročno postavljeni u šatore.

Eventualno zaoštravanje kontrola ili čak zatvaranje granica prema Mađarskoj i Hrvatskoj trenutno u Sloveniji, piše taz, nije mogućnost o kojoj se raspravlja: "Prema anketama, velika većina građana smatra da bi trebalo prihvatiti izbjeglice i eventualno ih podržati u naumu da putuju dalje."

Dosadašnja trasa balkanske rute

Dosadašnja trasa "balkanske rute"

Taz ukazuje i na mogućnost otvaranja treće izbjegličke rute iz Makedonije: prema albanskoj, crnogorskoj i hrvatskoj obali odakle bi se izbjeglice pokušale trajektom, brodovima ili čamcima krijumčara ljudi prebaciti u Italiju. "Hrvatska za ovakav val izbjeglica nije pripremljena, a Albanija, Bosna i Crna Gora još i manje", zaključuje berlinski taz.

Preporuka uredništva