1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mediji: Hrvati se uoči izbora i dalje najradije bave prošlošću

Nedostatak reformskih planova i koncentriranje na prošlost je ono što obilježava izbornu kampanju u Hrvatskoj, kako pišu listovi na njemačkom jeziku uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

"Ove nedjelje Hrvatice i Hrvati mogu ponovno pokušati ono što bi rado htjeli da im je uspjelo prije deset mjeseci: izabrati vladu koja ostaje na funkciji duže od pola godine", navodi u svome članku o prijevremenim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj Süddeutsche Zeitung (SZ). List nastavlja kako "ne manjka problema kojom bi se nova vlada trebala pozabaviti. Stopa nezaposlenosti iznosi 20 posto, zemlja je visokozadužena. No, nositelja nade koji bi mogao uvjeriti jednim jasnim programom - nema."

Isprika za greške HDZ-a i ogovaranje susjeda iz BiH i Srbije

Podsjećajući da je na proteklim izborim u studenom 2015., doduše, pobijedio HDZ, ali da nije uspio formirati funkcionirajuću koaliciju, SZ napominje da je za to stanje prije svega "kriv tadašnji predsjednik HDZ-a i moćni bivši šef tajne službe Tomislav Karamarko. Dao je obećanje da će hrvatskom gospodarstvu pomoći da ponovno stane na noge, ali se onda ipak više koncentrirao na političke intrige." List dalje piše da činjenica da je Karamarkov HDZ koalirao s Mostom i na premijersku funkciju postavio nestranačkog kandidata Tihomira Oreškovića nije dovela do reformi i potrebnih odluka, već do svađe: "Na kraju su pali oboje, i vlada i konzervativni stranački predsjednik (Karamarko, op.red.)."

Za hrvatske birače, međutim, ipak nije sve izgubljeno, dodaje SZ: "HDZ-u je pošlo za rukom da malo spusti desno-populističke tenzije, koje su u proteklih pola godine podignuli Karamarko i prije svega njegov ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Sada smijenjeni Hasanbegović je u kratkom roku uspio protiv sebe okrenuti liberalne medije, židovsku i srpsku manjinu i velike dijelove kulturnjaka u Hrvatskoj. Novi HDZ-ov kandidat Andrej Plenković je protivnost tom oštrom tipu političara. U izbornoj kampanji se 46-godišnji Plenković ispričao za protekle greške HDZ-a i najavio provođenje politike centra. U usporedbi s tim su upadljivi bili polemički tonovi socijaldemokratskog kandidata Zorana Milanovića. Taj SDP-ovac je za vrijeme izborne kampanje izgleda pokušavao vrbovati inače HDZ-ove desno-nacionalne birače. Tako je u razgovoru s braniteljima ogovarao susjedne zemlje Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Osim toga, najavio je kako će zakočiti EU ambicije Srbije."

"Što mi Tito još može pomoći?"

Austrijski list Der Standard se dosta osvrće na raspoloženje među biračima u Hrvatskoj, navodeći da su mnogi razočarani Mostom. "'Most je izgubio moj glas. Sada se Mostovi birači ponovno vraćaju u dva velika tabora', kaže 27-godišnji Marko S. 'Zašto bih to opet birao?', pita Marko koji radi u turističkoj branši i koji će sada glasovati za SDP", prenosi Der Standard. List dalje nastavlja opisivati scenu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu na kojemu je postavljen štand SDP-a kojega posjećuju uglavnom stariji građani. Mladi volonteri poručuju da je glavna tema o kojoj se razgovara na štandu ta kako je "prije sve bilo bolje". Međutim, "65-godišnjoj kuharici Katici M. (koja ima 200 eura mjesečne mirovine) ta priča o 'boljim vremenima' za vrijeme komunizma već ide na živce. 'Što mi Tito još može pomoći?', pita ona. U trenutku je njezina najveća briga što joj je potreban lijek koji košta 35 eura, a ona novca za njega nema. No, ona će ipak glasovati za SDP, kako je to svoj čitav život radila."

Novinarka austrijskog lista je posjetila i štandove HDZ-a u Zagrebu i zaključila da se ni na jednoj brošuri ili drugim izbornim reklamnim materijalima svih stranki ne mogu naći navodi o konkretnim reformskim koracima. "Jer, reforme nisu popularne zato što bi se onda moralo otpustiti državne službenike", piše Der Standard zaključujući da se mnogi građani Hrvatske "doista još uvijek najradije bave prošlošću (partizani protiv ustaša) i mentalno barem još uvijek nisu pristigli u tržišnu ekonomiju."