1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Medalje za ratovanje

Ministarstvo obrane Srbije donijelo je odluku o dodjeli novih spomen medalja koje će se uručivati vojnicima, sudionicima ratova tijekom 90-tih godina. Ta odluka podigla je prašinu prije svega u Hrvatskoj i BiH.

Vukovar, 18. studenog 1991.

Vukovar, 18. studenog 1991.

Prema objašnjenju Ministarstva obrane Srbije, vojne medalje dobit će oni koji su svoju dužnost obavljali časno i profesionalno, a ukoliko su tijekom vojne karijere sudjelovali i u borbenim akcijama, podrazumijeva se da tada postupali na način koji ih razlikuje od svih onih protiv kojih se donose presude pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Den Hagu. Tako će se spomen medalje, između ostalog dodjeljivati za sudjelovanje u mirovnim operacijama, pripadnost vojsci određeni broj godina, obljetnice pa i sudjelovanje i ranjavanje tijekom borbe. Igor Jovičić, državni povjerenik u ministarstvu obrane, rekao je, nakon oštrih reakcija iz susjedsva, da su u pitanju spomen medalje za određeno razdoblje sudjelovanje u vojnim akcijama. „Medalje u istim ili sličnim kategorijama dodjeljuju se u svim vojskama i ne postoji niti jedan razlog da se takve medalje ne dodijeljuju i pripadnicima naše vojske. Prema članku 30. Pravilnika o spomen medaljama, one će biti dodijeljene za sudjelovanje u borbenim djelovanjima na teritoriji SFRJ, SRJ i Srbije i to profesionalnom pripadniku Vojske Srbije, ukoliko je sudjelovao u izvođenju borbenih djelovanja u razdoblju od 26.lipnja 1991. godine do 19.svibnja 1992. godine, od 23.ožujka 1998. godine do 26.lipnja 1999. godine ili u razdoblju od 23.ožujka 2001. godine do 30.lipnja 2001. godine i ukoliko protiv njega nije vođen disciplinski postupak zbog teže povrede vojne discipline ili kazneni postupak ili postupak zbog kaznenog djela za koje se tereti po službenoj dužnosti i da nije osuđivan za takva djela pred nadležnim sudom u Republici Srbiji ili drugim međunarodnim sudom“, pojasnio je Jovičić.

Onima koji su se časno borili i nisu optuženi za neki ratni zločin, Srbija želi dodijeliti spomen-medalje

Onima koji su se časno borili i nisu optuženi za neki ratni zločin, Srbija želi dodijeliti spomen-medalje



„Ja sam zgranut da takvo što nekome uopće pada na pamet….“


Prema ovoj vremenskoj odrednici, medalje mogu dobiti vojnici koji su sudjelovali u svim većim akcijama u Hrvatskoj, početkom rata do trenutka povlačenja JNA s prostora BiH i vojnici koji su sudjelovali u operacijama na Kosovu do potpisivanja mirovnog sporazuma nakon NATO bombardiranja. Prema mišljenju Milana Antonijevića, predsjednika Komiteta pravnika za ljudska prava Srbije, ovakva odluka je ozbiljno problematična i bespotrebna.

„Ne vidim na koji način vi možete praviti neku razliku i donijeti neke pravedne i zakonske odluke, nagraditi one koji su u tom razdoblju časno obavljali svoju dužnost... Navest ću primjer generala Vladimira Trifunovića koji ne može biti odlikovan po ovom članku jer je protiv njega vođen kazneni postupak prilično politički motiviran i to samu odluku o dodjeli medalja čini besmislenom. Opet na pravi način neće biti tretirani ljudi koji su sudjelovali u ratovima devedesetih koje je Milošević poslao u rat i koji sigurno zaslužuju neku vrstu isprike države koja im je to učinila. Sjetite se samo prisilnih mobilizacija, tijekom akcije pada Krajine... Ova odredba ministarstva obrane je jedan vrlo skliski teren. U trenutku 2011. godine, kada trebamo razgovarati o popravcima, o žrtvama svih ovih sukoba, mi govorimo o nagrađivanju - stvarno je prilično pogrešan potez ministarstva“ istaknuo je Antonijević.

Na odluku Ministarstva obrane reagiralo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova koje je uputilo zahtjev veleposlaniku u Srbiji da ispita najave o dodjeli medalja. Službenih reakcija iz Bosne i Hercegovine još nema. Predsjednik SDU Žarko Korać smatra da ova odluka nikako nije smjela biti donesena bez javne rasprave.

„Za mene je veliko iznenađenje da Srbija ustanovljuje neke spomen medalje koje se nisu dodeljivale 70 godina i ono što je najnevjerojatnije, one se dodijeljuju za sukobe na prostoru bivše Jugoslavije. Imate dva pitanja. Prvo je daleko teže i moralno - ako su zapovjednici te vojske, vrhovnici generalštaba osuđeni zbog teških povreda humanitarnih zakona i prava, zločina protiv čovječnosti, čak i ratnih zločina, kako je moguće da se pripadnicima te vojske dijele spomen medalje. Zapovjednici te vojske su osuđeni kao zločinci, a onda vojnici te vojske trebaju dobiti medalje. Mislim da se to u povijesti svijeta još nije dogodilo. Drugo, mene interesira od kada je Vojska Srbije nasljednica? Ttada se još zvala, JNA. Jako me zanima kada je donesena odluka da smo mi nasljednici svega što je učinila JNA, da li to znači da smo mi nasljednici i borbe za vrijeme Drugog Svjetskog rata koje se Srbija uglavnom odriče. Niti je to razumno, niti je logično, niti je moralno, i ja sam zgranut da je nekom pala na pamet ideja da ljudima koji su sudjelovali u opsadi Vukovara, koji su sudjelovali i u drugim bitkama na prostoru bivše SFRJ se sada dijele medalje kao da su sudjelovali u nekakvim veličanstvenim obrambenim akcijama“, kaže Korać dodajući da ga zanima da li to što se medalje dodjeljuju i sudionicima rata tijekom bombardiranja, po analogiji onoga što je tadašnji zapovjednik generalštaba Nebojša Pavković predlagao da se Slobodanu Miloševiću dodijeli orden narodnog heroja zbog pobjede nad NATO paktom, znači da će i Miloševiću posthumno biti dodjeljeno neko odlikovanje.

Sarajevo, 1992. godine

Sarajevo, 1992. godine

Preuzimanje odgovornosti


Ministarstvo obrane Srbije nije dalo dodatna objašnjenja osim izjave državnog pobjerenika uz koju su ostala mnoga pitanja otvorena, poput onog da se odlikovanja dodjeljuju ljudima koji su sudjelovali u borbenim operacijama u Vukovaru, u kojem je predsjednik Srbije Boris Tadić u studenom 2010. godine bio, kako su mediji tada pisali, „u povijesnoj posjeti“, i odao počast žrtvama, Korać smatra da se iza ovakvih odluka, koje su donesene bez stvarne rasprave javnosti, krije nastojanje o ispravljanju povijesti.

„Iza toga se krije nastojanje da se ovi sukobi prikažu kao ono što je Miloševićeva propaganda oduvijek i tvrdila, kao građanski rat na prostoru bivše Jugoslavije. Eto, bio je građanski rat pa je i naša vojska branila svoje, branila narod srpski u BiH i Hrvatskoj, iako ocjena povjesničara nije takva a nije ni u demokratskoj javnosti Srbije. U meni se zaista stvara gorki osjećaj da čak i na ovako indirektan način se želi pokazati da su ljudi koji su sudjelovali u ovakvim ratovima vršili jednu časnu funkciju. To što su mnogi od njih bili zloupotrebljeni je jedna stvar, oni su bili zloupotrebljeni od politike Srbije i od svojih zapovjednika iz Srbije ali to ne znači da se mi danas kada se osvrnemo na te ratove i njihove posljedice, da trebamo odjednom ustanoviti te medalje kao da konačno želimo reći : Da, to su bile opravdane bitke i vi ste u tome opravdano sudjelovali i ne trebate se zbog toga stidjeti“, pojasnio je Korać.

Ova odluka stiže u jako osjetljivom trenutku – s jedne strane iščekuje se presuda generalu Momčilu Perišiću koja može baciti novo svjetlo na ulogu Srbije u ratu u BiH, dok Hrvatska očekuje presude trojici generala. Pravni zastupnik BiH pred Međunarodnim sudom pravde u tužbi protiv Srbije za genocid i agresiju Sakib Softić kaže za Deutsche Welle da ova odluka Srbije može biti sporna s aspekta dobrih namjera.

„Ova odluka Srbije može biti sporna iz razloga što ona pokriva čitavo razdoblje rata u Hrvatskoj i dio trajanja rata u BiH, sve do 19.svibnja. Mi znamo da je glavnina napadačkih operacija u Hrvatskoj vođena u jesen 1991. godine i u prvim mjesecima 1992. godine, dok je u BiH sa napadima započelo se već 6. ožujka kada su objavljeni rezultati referenduma, a naročito 6. i 7. travnja kada je BiH priznata kao samostalna država. To je jedno dugo razdoblje koje uistinu može biti sporno s aspekta dobrih namjera Srbije, jer takva jedna odluka može značiti preuzimanje odgovornosti za sva djela koja su počinili pripadnici tadašnje Vojske Jugoslavije. To razdoblje do povlačenja vojske 19. svibnja iz BiH obilježeno je zločinima protiv čovječnosti, protiv zakona i običaja rata. Donošenjem odluke da se pripadnici Vojske odlikuju, znači preuzimanje odgovornosti za sva djela koja su pripadnici vojske u tom razdoblju počinili“, istaknuo je Softić.

Autorica: Žarka Radoja

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva