1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Međugorje kao "crna rupa" turizma Bosne i Hercegovine

Turista koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu ima sve više - ali prihod ne raste. Razlog je i što, na primjer u Međugorju, jedva da ikome pada na pamet prijaviti goste - i naravno, platiti odgovarajući porez.

Pilgrims walks around the statue of Blessed Virgin Marry near the St James' Church at Medjugorje, Bosnia and Herzegovina, some 120 kilometers (75 miles) south of the Bosnian capital of Sarajevo on Sunday, June 25, 2006. Thousands of Christian pilgrims gathered in this southern Bosnian village, joining the six people who as youths 25 years ago said they began seeing visions of the Virgin Mary. The Medjugorje apparition has been disputed for years. Unlike Fatima in Portugal or Lourdes in France, the Roman Catholic church is cautious about calling the sightings authentic, and has not formally approved Medjugorje as a shrine site.(ddp images/AP Photo/Amel Emric)

Medjugorje Zentrum weltweiter Marienverehrung

Ponekad je teško reći, čemu služi zračna luka u Dubrovniku: kao odredište za najpoznatiju turističku destinaciju Hrvatske - ili kao najbliža zračna luka za rijeke hodočasnika u Međugorje u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ali brojke o broju turista koje ugostitelji Marijanskog svetišta javljaju Turističkoj zajednici Federacije Bosne i Hercegovine su upravo u sramotnom nerazmjeru. Tako je prijavljeno 18.600 noćenja, makar Asja Hadžiefendić-Mešić iz Turističke zajednice procjenjuje kako "Međugorje ima oko milijun i pol posjetitelja i četiri do pet milijuna ostvarenih noćenja. Međutim, to su podaci koji ostaju u sivoj zoni."

Turistička zajednica smatra kako je Međugorje tek dobra ilustracija prakse da se gosti radije primaju "na crno" i koja je raširena u čitavoj zemlji. S druge strane, kompleks toplica u Tesliću je pozitivan primjer suradnje s Turističkom zajednicom i iako je smješten u Republici Srpskoj, sa preko 120 tisuća noćenja spada u sam vrh turističkih destinacija u tom entitetu - a tako je i među najpopularnijima u čitavoj Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina

Oaza nekog rajskog otoka na Dalekom istoku? Ne, i to je Bosna i Hercegovina.

Bosna ima što ponuditi

Za Asju Hadžiefendić-Mešić je Teslić utoliko primjer odredišta koje "očigledno djeluje u skladu sa zakonom u Bosni i Hercegovini i prijavljuje sva noćenja, ali je i svijetli primjer kako se resursi vrućih izvora kakvih u Bosni i Hercegovini ima u izobilju, mogu upotrijebiti kao turistička ponuda."

Osim vjerskog i posjeta kulturnim i povijesnim znamenitostima, napredak je postignuti i u sektoru ekološkog i avanturističkog turizma. Tu se osobito ističe rafting po bosanskohercegovačkim rijekama Tari, Vrbasu i Neretve. O tome je pisao i tematski časopis nakladnika National Geographic "Traveler" i uzbuđenja plovidbe po divljim rijekama Bosne i Hercegovine je uvrstio u sam vrh avanturističkog turizma u čitavoj Europi.

"Ovaj turistički aranžman je postao svjetski hit za kojeg se osobito zanimaju Amerikanci. Uostalom, američka turistička agencija je i ponudila na svjetskom tržištu ovaj aranžman koji je realiziran s lokalnom turističkom agencijom", objašnjava gospođa Hadžiefendić-Mešić.

Sudionici raftinga kod Bihaća

National Geographic je rafting u BiH uvrstio u sam vrh ponude u Europi

Nijemci dolaze tek kad ih se "dovuče"

Za razliku od Amerikanaca, u njemačkim turističkim katalozima praktično nema ponuda iz Bosne i Hercegovine. Mersad Ćoralić, vlasnik rafting agencije iz Bihaća svjedoči kako Nijemci dolaze - ali tek na izričit poziv svojih prijatelja iz Bosne i Hercegovine: "Uglavnom naši ljudi, koji duže rade u Njemačkoj, dovode svoje prijatelje i poslovne partnere. Oni su uglavnom oduševljeni onim što ovdje vide. Iako su prije dolaska mnogi skeptični, tek kad vide ove naše prirodne ljepote i kako mi profesionalno radimo, oduševe se i dolaze opet."

Na primjer, Ralf Morwinski, poduzetnik iz Möglingena kod Stuttgarta. Dugo mu je trebalo da dođe u Bihać, ali od onda se već sedam puta vraćao da bi uživao u prirodnim ljepotama i sportovima na vodi: "Zemlja je veoma lijepa, ljudi su ljubazni. Gdje god smo došli bili smo lijepo prihvaćeni. Priroda je veoma lijepa i mogu samo preporučiti ovo odredište", izjavo je Morwinski koji žali što i njemačke turističke agencije nisu još "otkrile" BiH.

Slapovi u BiH

Ta zemlja definitivno ima što ponuditi - ali je problem što se do odredišta putuje satima po katastrofalnim prometnicama.

Treba mnogo novca

Glasnogovornica Turističke zajednice Bosne i Hercegovine Asja Hadžiefendić-Mešić također je uvjerena da njena zemlja ima što ponuditi. Ali je isto tako svjesna kako tamošnji turizam jedva može držati korak s drugim odredištima i privući imućnije turiste već zbog jadnog stanja tamošnje infrastrukture.

"Činjenica je da Bosna i Hercegovina ima jako lošu infrastrukturu. Naši vlakovi, kada i prometuju, uvelike kasne. Pruge su u lošem stanju, a i naše ceste su loše kvalitete. Da bi prošli i mali djelić Bosne i Hercegovine vam trebaju sati i sati. Na naše zračne luke ne slijeću zračne kompanije koje nude povoljne karte pa su tako karte za Sarajevo među najskupljima na svijetu."

Za sve je to potreban novac, baš kao i za promociju turizma u ovoj zemlji u svjetskim medijima. Ali tu se opet vraća na prvi problem: turizam "na crno" čiji ugostitelji onda niti ne sudjeluju u troškovima promocije. Povrh toga, Bosna i Hercegovina ima i problema organizacije svoje turističke ponude. Zapravo uopće ne postoji nekakva zakonska regulativa turizma, a ne postoji niti ministarstvo turizma koje bi djelovalo na državnoj razini. Sve to tjera i investitore koji bi možda željeli uložiti u ponudu u toj zemlji.

Preporuka uredništva