1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Martin Schulz – novi predsjednik Europskog parlamenta ?

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, danas (17.1.) se bira novi predsjednik. Dogovorom Europske pučke stranke i europskih socijaldemokrata usred mandata dolazi do smjene.

Martin Schulz

Martin Schulz očekuje podršku za izbora na mjesto predsjednika Europskog parlamenta

Nakon dvije i pol godine Jerzyja Buzeka na funkciji predsjednika Europskog parlamenta naslijedit će najvjerojatnije Nijemac Martin Schulz. On će imati dva protukandidata i to oba iz Velike Britanijhe. Jedna je Diana Wallis iz redova europskih liberala i Nirj Deva iz britanske konzeravtivne stranke. Pored novog predsjednika bira se i 14 potpredsjednika Europskog parlamenta. Svi očekuju da će glasovima dvije najveće stranačke skupine, konzervativnih i socijaldemokrata Martin Schulz biti izabran za predsjednika.

Schulz još 2008. godine posjetio Hrvatsku

Kao predsjednik drugog najvećeg zastupničkog kluba socijalista i demokrata u Europskom parlamentu on je još 2008.godine posjetio Hrvatsku. Tada je u pratnji svojih zamjenika Jana Marinusa Wiersma i izvjestitelja za Hrvatsku Hannesa Swobode razgovarao sa Zoranom Milanovićem, predsjednikom SDP-a. Još 2008.godine Schulz je prilikom posjeta Hrvatskoj naglasio kako u međunarodnim socijaldemokratskim krugovima podržava i cijeni proeuropsku politiku SDP-a. No tada su Schulz i mnogi njegovi kolege u Europskom parlamentu očekivali da će Hrvatska završiti svoje pregovore 2009.godine kako bi 2010. postala članica EU-a.

Josep Borrell Fontelles i Martin Schulz

Posljednji socijaldemokrati predsjednik Ezropskog parlamenta bio je Španjolac Josep Borrell Fontelles

No Hrvatska je tek krajem 2011.godine potpisala ugovor o pristupanju, što je i Martin Schulz ocijenio vrlo doborm viješću za EU i za Hrvatsku. Schulz je poljsko predsjedništvo na čijem je kraju potpisan ugovor o pristupanju s Hrvatskom ocijenio „jednim od najboljih u posljednjih 15 godina“.

Schulz će pozdraviti hrvatske zastupnike i ulazak Hrvatske u EU

Martin Schulz će dužnost predsjednika Europskog parlamenta preuzeti za vrijeme danskog predsjedanja Unije koje predvode također socijaldemokrati pod vodstvom premijerke Helle Thorning-Schmidt, a isto tako će biti i predsjednik Europskog parlamenta kada će Hrvatska ući u članstvo EU-a 1.7.2013. godine. Schulz će uskoro pozdraviti i hrvatske zastupnike. Njih ukupno 12 imat će u Europskom parlamentu status promatrača sve dok Hrvatska ne postane članica Europske unije. Tada će se u Hrvatskoj morati odražti izbori za zastupnike u Europskom parlamentu, jer su idući izbori za Europski parlamernt u ostalih 27 zemalja članica tek 2014.godine.

Za Schulzova mandata nastavak procesa proširenja

Za vrijeme Schulzova mandata ne samo da će Hrvatska ući u EU već će se zasigurno odrediti i brzina daljnjeg približavanja europskim integracijama za ostale zemlje regije od Makedonije i Crne Gore, preko Srbije i Bosne i Hercegovine, pa sve do Kosova.

Hannes Swoboda i Zoran Milanović

Hannes Swoboda i Zoran Milanović

Martin Schulz koji je poznat kao političar koji ne izbjegava sukobe najavio je da u svojoj novoj funkciji neće dopustiti stvaranje samohvalne gospodarske vlade EU-a. « Takva vlada – kada bi to zaista bila vlada jedne države, koja održava toliko sastanaka, a nikada ne donosi rezultate, takva vlada gubi na idućim izborima », primijetio je Schulz.

Pozornost javnosti dobiti preko sučeljavanja mišljenja

Ovaj njemački socijaldemokratski političar koji se u Europskom parlamentu nalazi od 1994.godine vrlo dobro zna da se pozornost javnosti dobiva kada se sučeljavaju kontroverzna mišljenja. To će biti slučaj i u Europskom parlamentu. Između izvršne vlasti i parlamenta mora postojati napetost, pa će i građani s većim zanimanjem pratiti zbivanja na europskoj pozornici.

Jerzy Buzek

Dosadašnji predsjednik Europskog parlamenta Poljak, Jerzy Buzek

U prijeporu između Europske unije s mađarskim konzervativnim premijerom Viktorom Orbanom, Schulz je upozorio na opasnost pretjeranih reakcija. Pokretanje postupka zbog kršenja europskih zakona i temeljnih vrijednosti je ispravan put ukoliko je novi mađarski ustav u suprotnosti s europskim zakonima. „Ne može se tvrditi da je mađarska autoritarna država. Tu treba biti oprezan“, poručuje Schulz i dodaje kako Orban igra igru u kojoj Europa ne smije mađarskog premijera svesti u kut već se s njime mora "razumno pregovarati". Schulz je poručio kako će se osobno zalagati za dijalog i građanima Mađarske objasniti da „EU želi pomoći a ne ugnjetavati“.

Nastavak rasprave oko privilegija u Europskom parlamentu

Niti Schulz neće moći izbječi rasprave oko navodnih privilegija u Europskom parlamentu. Posljednji primjer su kritike ustanove za financijsku kontrolu Europske unije koja je kritizirala velikodušno obračunavanje troškova putovanja i boravka europskih građana u Europskom parlamentu u Strasbourgu i Bruxellesu, a da pri tome nisu priložene detaljni obračuni. Schulz je rekao da je sretan da u Europski parlament dolaze skupine građana kako bi se upoznali s radom europskih zastupnika. Schulz je obećao ispitati rad zastupnika te ako postoji neka nedozvoljena praksa da će s njome prekinuti.

Martin Schulz

Martin Schulz je 18 godina zastupnik u Europskom parlamentu

Do sada je Schulz ostao u sjećanju javnosti prije svega iz vrlo burnih rasprava. S mađarskim premijerom Viktorom Orbanom uhvatio se u vrlo žestoku debatu, kao i s talijanskim premijerom Silviom Berlusconijem koji je Schulza podrugljivo predložio za ulogu zapovjednika koncentracijskog logora u nekom talijanskom filmu. Kao žestokog socijalista i uvjerenog Europljanina Schulza je u jednoj raspravi jedan euroskeptični britanski zastupnik počastio čak i nazivom « nedemokratski fašist ». Budući se Berlusconi povukao s mjesta premijera Italije, nastavak okršaja Berlusconi – Schulz na jednom od summita Europske unije više nije moguć.

Kruna političke karijere

Schulz će u svojem mandatu pokušati pridobiti građane za europsku politiku koja je njegov glavni prioritet. Prema Schulzovom mišljenju, Europskom parlamentu pripada ključna uloga, posebice u vremenima krize eura, jer najvažnije odluke koje na sastancima na vrhu usvajaju šefovi država i vlada zemalja članica, moraju, prema njegovom mišljenju, dobiti svoju demokratsku osnovu. "Vijeće sebi ne može uzeti izvršna prava koja nisu zapisana u ugovoru. A upravo je Europski parlament institucija koja djeluje najtransparentnije", poručuje Schulz.

Za Martina Schulza je preuzimanje dužnosti predsjednika Europskog parlamenta kruna duge političke karijere. Premda ima samo 55 godina, on je svoju političku karijeru započeo sa 19 godina kao njemački socijaldemokrata. Bio gradonačelnik grada Wuerselena, kod Aachena, od 1994.godine je u Europskom parlamentu, zamalo postao njemački povjerenik u Europskoj komisiji.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: Željka Telišman

Preporuka uredništva