1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Mars na Havajima

Poslati nekoga na Mars baš i nije neki kompliment. No ugođaj crvenog planeta se može doživjeti i ne tako daleko. Na Havajima. Ali, doživljaj je rezerviran samo za odabrane i strogo je znanstvene prirode.

Kuda god oko seže nalazi se crvenkasto kamenje. Nema biljaka ni životinja, a pogotovo ne ljudi. Ovdje na vulkanu Mauna Loa na Havajima zaista izgleda kao na Marsu. Idealno mjesto za simuliranje boravka na crvenom planetu.

Iglu na vulkanu

U to je uvjerena i fizičarka Kim Binsted. „Čak je i geologija ovdje slična“, kaže znanstvenica sa Sveučilišta Havaji nakon što je izišla iz terenskog vozila, jedinog prijevoznog sredstava pomoću kojeg je moguće doći do ovih visina. I još jedna prednost ovog nestvarnog krajolika: “Ovo je jedno od rijetkih mjesta na Havajima s kojih se ne vidi more.” To je važno kako bi stanovnici “Habitata”, šatora promjera 11 metara nalik na iglu, stekli dojam da su zaista na “crvenom planetu”. Žitelji šatora, tri žene i tri muškarca, su dio posade zajedničkog pokusa Sveučilišta Havaji i NASA-e kompliciranog naziva (i kratice) HI-SEAS i koji bi trebao pokazati kakvog utjecaja ima izolacija na posadu. Šestoro “astronauta” samo preko e-maila komuniciraju s vanjskim svijetom. Iz šatora dopiru zvukovi razgovora i smijeha ali nikakvi zvukovi ne smiju proći izvana. “To bi bilo pogubno po eksperiment”, kaže Kim Binsted, voditeljica ovog jedinstvenog projekta koji će trajati do kraja lipnja.

Sindrom “tri četvrtine

HI-SEAS bi trebao dati odgovore ne neka od bezbrojnih pitanja povezanih s eventualnim putovanjem ljudske posade na Mars. Jedno od tih pitanja je i kako bi se ponašala grupa ljudi koja bi prvo mjesece zajedno trebala provesti u svemirskom brodu, a zatim i na nenastanjenom planetu. “Ono što tijekom ovog eksperimenta želimo saznati je pozadina tzv. ‚sindroma tri četvrtine'“, kaže Binsted. Prema ovoj teoriji, astronauti nakon tri četvrtine vremena provedenog u izolaciji često padaju u depresije. Kako bi se saznao odgovor na ovo pitanje, u šatoru na obroncima havajskog vulkana bi više mjeseci zaredom trebalo provesti nekoliko posada. Psihičko stanje posade je vrlo važno jer, za razliku od filmova koji tematiziraju putovanje na Mars i koji žive od interakcije među likovima, dakle drame, u pravoj misiji na Mars međuljudske drame bi bile od štete, ne od koristi. Trenutno među “astronautima” na Mauni Lei nema drame. Petero Amerikanaca i jedna Kanađanka se zasad slažu dobro.

Manjak higijene zbog znanosti

Posada Habitata

Nedostaje joj plivanje i football - posada "Habitata" i voditeljica projekta Kim Binsted

Svoju nastambu “na Marsu” napuštaju samo dva puta tjedno kako bi uzeli uzorke kamenja i provjerili kakvo je stanje s izvorima lave. No i ovi izleti su prije toga dogovoreni s “bazom na Zemlji”. Neki od članova posade lako podnose izolaciju. Neki pate zbog toga jer propuštaju sezonu footballa. Marthi Lenio, koja stoji na čelu aktualne posade, nedostaje izležavanje ne suncu i čitanje kakve dobre knjige. Jocelyn Dunn prije svega nedostaje plivanje. Tjedno svakom od članova posade stoji osam minuta tuširanja na raspolaganju. No to je mala žrtva u usporedbi s rezultatima koje bi ovaj eksperiment mogao imati po budućnost ljudskog putovanja u svemir.