1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Marljivim radom do siromaštva u starosti?

Njemačka ministrica rada Ursula von der Leyen upozorava na problem smanjenja mirovina. Njezin recept protiv siromaštva pod stare dane naišao je na mnoge kritike. Oporbu brinu prije svega osobe s niskim primanjima.

"Novi šokantni podaci o mirovinama" - natpis je to koji je osvanuo na naslovnoj stranici nedjeljnog izdanja (2. 9. 2012.) bulevarskog lista Bilda. List donosi računice i projekcije iz njemačkog Ministarstva rada: tko u Njemačkoj radi 35 godina puno radno vrijeme i na mjesec zaradi 2.500 eura bruto, od 2030. godine primat će mirovinu od 688 eura. To odgovara iznosu koji je u ovom trenutku "službeno" granica siromaštva. Oni koji će u starosti imati manje novaca na raspolaganju, primat će "osnovno zbrinjavanje" – socijalnu pomoć iz državnog proračuna koja bi njemačkim građanima trebala osigurati minimum za dostojanstvenu ljudsku egzistenciju.

Siromaštvo u starosti zbog niskih primanja u dogledno vrijeme ne prijeti samo kućanicama, onima koji ne zarađuju mnogo te osobama koje nisu zaposlene na puno radno vrijeme, nego praktički svima – upozorava njemačka ministrica rada i socijalne skrbi Ursula von der Leyen i članica Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel. Smatra da Nijemcima "pod hitno treba dodatno mirovinsko osiguranje kako bi se spriječila mogućnost da u mirovini žive u siromaštvu". Taj problem načelno nije nov; za to je kriva okolnost kojoj se stanovnici Njemačke zapravo mogu veseliti – naime, u prosjeku žive sve dulje. Međutim, to znači i da se sve doživotne mirovine trebaju u prosjeku isplaćivati dulje. Njemačka vlada stoga želi postupno smanjiti odnos visine mirovina i plaća s trenutnih 51 posto na samo 43 posto u 2030. godini.

Sistemska kriza obveznog mirovinskog osiguranja

No, kad "normalni" radnici – otprilike trećina svih ljudi koji su u Njemačkoj zaposleni na puno radno vrijeme zarađuje manje od gore navedenih 2.500 eura – primaju mirovine u visini socijalne pomoći, tada je "na kocki više nego samo legitimnost mirovinskog sustava za mlađe generacije", kaže ministrica. Jer, niske mirovine nisu jedini problem; riječ je, naime, i o pravednosti, budući da i oni koji ne uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje imaju pravo na osnovnu socijalnu pomoć u starosti. Koji je onda smisao truditi se za radnog vijeka, ako to na kraju ne donosi ama baš nikakvu dobit?

Bundestagsdebatte Gleichstellungspolitik Frauenquote Ursula von der Leyen

Niti CDU niti vladajuća koalicija nije baš oduševljena prijedlogom ministrice von der Leyen

Protuotrov koji priprema ministrica zove se "dodatna mirovina": minimalna mirovina trebala bi iznositi 850 eura mjesečno, ako je osoba dugi niz godina plaćala doprinose te uz to ima i privatno mirovinsko osiguranje. Tako bi, primjerice, osoba čija mirovina iznosi 700 eura, dobila dodatnu mirovinu u visini od 150 eura. Prema planu ministrice von der Leyen, dodatna mirovina trebala bi se isplaćivati iz obveznog mirovinskog fonda.

Njezin prijedlog kritizirali su i iz vlastitih redova te iz redova koalicijskih partnera. Frakcija mladih CDU-a i Kršćansko-socijalne unije (CSU) u njemačkom Bundestagu smatra da je pogrešno da mlađe generacije plaćaju i dodatne mirovine još više, upravo zato što od zakonskih mirovina pod ovakvim uvjetima nemaju ništa. Smatraju da bi pravednija bila osnovna mirovina koja bi se financirala iz državne blagajne. Slobodna demokratska stranka (FDP), također koalicijski partner CDU-a, ističe da za prijedlog ministrice rada i socijalne skrbi nema podloge u koalicijskom ugovoru te da bi dodatna mirovina preopteretila mirovinski fond.

Dodatna mirovina samo nekima

Kritike dolaze i iz oporbe. Tako, primjerice, glasnogovornik kluba zastupnika ljevičarske stranke Die Linke u Bundestagu Matthias W. Birkwald napominje da je "dodatna mirovina 'bezubi tigar' u borbi protiv siromaštva u starosti, jer će ju zbog izrazite nepristupačnosti primati samo neki. "Razlog tomu je to što osobe s niskim primanjima jednostavno ne mogu dodatno uplaćivati i u privatni mirovinski fond", kaže Birkwald. Umjesto toga, Die Linke se zalaže za "solidarnu minimalnu mirovinu" od 1.050 eura. Dodaje da, na kraju krajeva, smanjenje mirovina i nije nužno zbog dugogodišnjeg rasta proizvodnje te kontinuiranog gospodarskog rasta u Njemačkoj. Tako bi se, smatra Birkwald, sadašnje mirovine i dalje mogle financirati, a da ljudi pritom ne rade dulje.

Preporuka uredništva