1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Marama - politika, religija ili diskriminacija?

Da li učiteljica pokrivene glave smije držati nastavu na državnim školama? Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Right Watch kritizira praksu zabrane nošenja marame državnim službenicima u Njemačkoj.

Žena s maramom na glavi piše

Za neke je važnije ono što je na glavi. Za druge ono što je u njoj!

Marama kojom žene u islamskoj tradiciji pokrivaju glavu - da li je to religijski simbol, politička demonstracija ili izraz patrijarhalnog sustava vrijednosti u kojem su žene potlačene? To su otprilike stajališta o kojima se već godinama u Njemačkoj vodi rasprava.

Pravna sučeljavanja se pritom koncentriraju na pitanje da li učiteljice na državnim školama smiju pokrivati glavu ili ne. Da li je primjerice u pravu savezna zemlja Baden-Württenberg kada to jednoj svojoj učiteljici zabranjuje? Na to pitanje je još 2003. godine Savezni ustavni sud odgovorio niječno - ali samo zbog toga što tada nije za takvu zabranu postojala zakonska osnova. Sud se također nije bavio pitanjem da li je muslimanska marama religijski ili politički simbol.

Žena s maramom na glavi

Po mišljenju Human Rights Watcha je zabrana pokrivanja glave državnim službenicima u Njemačkoj izraz njihove diskriminacije

Marama ugrožava neutralnost države?

Prva posljedica te presude bila je promjena zakonodavstva u nekim njemačkim saveznim zemljama - treba naime imati na umu da je u Njemačkoj obrazovanje, pa dakle i pitanje obrazovnog zakonodavstva, u nadležnosti federalnih jedinica, pokrajina, a ne savezne države. Tako je primjerice u spomenutoj pokrajini Baden-Württemberg zabranjeno demonstrativno izražavanje svih političkih, vjerskih i sličnih uvjerenja kojima se narušava neutralnost države.

Slične zakone potom su izglasale i neke druge savezne zemlje, od sjevera do juga, od istoka do zapada Njemačke. Budući da su svi ti zakoni ipak djelomice različiti, često se pred sudovima raspravlja o pojedinim formulacijama i zabranama. Posljednji takav slučaj je presuda Saveznog upravnog suda u Leipzigu kojom se odbija tužba jedne muslimanske učiteljice.

Isus na križu

U mnogim učionicama, naročito u Bavarskoj, na zidu visi križ. Da li se to može uspoređivati s maramom?

Pomo ć ili odmoć integraciji ?

Mišljenja su vrlo različita i u njemačkoj javnosti. Ono u čemu jedni vide izraz sve veće raznolikosti i multikulturalnosti društva, s kojom je potrebno suočiti se kako bi se ostvarila integracija muslimana u društvo, za druge je upravo suprotno - prepreka integraciji u jedno sekularizirano otvoreno društvo.

Ni u raspravama o zaštiti prava žena nije jednostavno zauzeti poziciju. Tako je primjerice za njemačko-tursku odvjetnicu Seyran Ates marama izraz tradicije tlačenja žena i negiranja njihovih prava. S druge strane kanadska aktivistica za ženska prava Irshad Manji smatra da marama ne govori nužno nešto o motivima žena koje ih nose. To može biti i neka vrsta štita koji se nosi iz različitih razloga, ali uvijek dobrovoljno. Mnogim ženama upravo to otvara vlastiti put u moderno društvo. Sasvim jednoznačna je poznata njemačka feminsitkinja Alice Schwarzer: za nju je marama "barjak islamizma" i ima prije svega političko, a ne religijsko značenje.

Slične se rasprave vode i u drugim zemljama, razultati su vrlo različiti. U Francuskoj je marama u školi zabranjena, ali i za učenice, a ne samo za nastavnice. S druge strane u Velikoj Britaniji i Austriji nošenje marame u školama nikome nije zabranjeno.

Ulrike Mast-Kirschning/Zoran Arbutina

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva