1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Manjine u EU-u žrtve su diskriminacije

Migranti i manjine u EU diskriminirani su daleko više nego što se do sada vjerovalo. Stvaran broj rastistički motiviranih kaznenih djela "ektremno je visok", naglašava studija Europske agencije za temeljna prava.

migranti u Njemačkoj

Migranti u Njemačkoj

Rezultati studije predstavljeni su paralelno s održavanjem ženevske konferencije protiv rasizma. Ispitivanje koje je provedeno u svim članicama Europske unije pokazuje prema mišljenju autora "da su diskriminacija, napastovanje i rastistički motivirano nasilje prošireniji nego što se to nazire na temelju službenih statistika". Zbog toga među migrantima i doseljenicima vlada rezignacija, a često nedostaje "povjerenje u mehanizme zaštite žrtava". Prema rezultatima studije posebno je izražena diskriminacija manjina u Italiji i Grčkoj. U studiji je ispitano 23.500 pogođenih osoba u zemljama članicama. Samo 11 od 27 zemalja članica dostavilo je Europskoj uniji pouzdane podatke o diskriminaciji.

Najviše izloženi disrkiminaciji Romi i Afrikanci

Romi u Bugarskoj

Romi u Bugarskoj

Najteža diskriminacija provodi se prema oko 12 milijuna Roma, zatim prema tamnoputim afričkim doseljenicima. Među Romima koji uglavnom žive u novim članicama Unije gotovo svaki drugi Rom je prijavio slučaj diskriminacije. «"To pokazuje bez sumnje da se radi o zaista ekstremnoj diskriminaciji", izjavila je Jo Goodey, voditeljica odjela "sloboda i pravednost" europske agencije za temeljna prava. Četiri od deset Afrikanaca je izjavilo da su izloženi visokom stupnju diskriminacije.

55 posto svih ispitanih doseljenika i pripadnika manjina smatra da je u zemlji u kojoj žive daleko proširena diskriminacija na osnovi etničkog podrijetla. 37 posto navodi da je u proteklih godinu dana doživjelo osobnu diskriminaciju. 12 posto je čak bilo žrtva rastističkog nasilja, ali samo 20 posto pogođenih obratilo se za pomoć policiji. Kod Roma 92 posto pogođenih nije porijavilo diskriminaciju.

Diskriminacija i rasistički motovirana kaznena djela se ne prijavljuju

Djevojka s maramom na glavi u bojama njemačke zastave

Niti marama u bojama zemlje u kojoj živi ne jamči ovoj migrantici da neće biti žrtva diskriminacije

Morten Kjaerum, direktorica europske agencije za temeljna prava ističe kako "ispitivanje pokazuje da se velika većina djela diskriminacije ili rastistički motiviranih kaznenih djela uopće ne prijavljuju. Na tisuće kaznenih djela motiviranih rasizmom nisu prijavljena nadležnim organima. To znači da počinitelji ostaju nekažnjeni".

Prema saznanjima ove europske agencije posebno velika rezignacija vlada među migrantima i manjinama. 82 posto anketiranih koji su prema vlastitim navodima bili žrtve diskriminacije to nisu prijavili policiji. 64 posto diskriminiranih smatra da se u slučaju prijave ionako ništa ne bi promijenilo, a ni policija ne bi išta poduzela. Istodobno su izjavili da ne poznaju niti jednu jedinu organizaciju koja podupire, pomaže i savjetuje žrtve diskriminacije.

Vratiti povjerenje u mehanizme zaštite

Njemački policajci

Kako vratiti povjerenje migranata i doseljenika u policiju i sudske organe?

Prema mišljenju Europske agencije za temeljna prava koja je ispitivanje povjerila Gallup-Institutu, ubuduće je od velike važnosti "izoštriti svijest za vlastita prava", kao i jačati "povjerenje u postojeće mehanizme zaštite". Pri tome žrtve diskriminacije i uznemiravanja moraju prijaviti incidente, a nihove tužbe "moraju se uzeti ozbiljno". Vlade zemalja članica moraju osigurati da će se primjenjivati antidiskriminacijski zakoni te da će manjine biti bolje informirane.

Autor: Alen Legović/dpa

Odg. ur.: M. Ljubičić

Preporuka uredništva