1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Manipulacija bunjevačkim identitetom se nastavlja

Oko Bunjevaca se posljednjih dana u Srbiji diglo mnogo buke. Najviše se raspravlja o pitanju identiteta ove skupine. Pitanje je radi li se o iskrenom zalaganju za prava manjina ili predizbornim igrama?

Nakon što je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić početkom školske godine uzburkao političko-identitetske strasti poklanjajući ćirilične udžbenike bunjevačkoj deci, ovog tjedna buknula je nova “afera” kada je gradonačelnik Subotice Jene Maglai zabranio Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata održavanje skupa o identitetu Bunjevaca. Je li ovdje riječ o iskrenom zalaganju za prava nacionalnih manjina, ili se te iste manjine zapravo nalaze između političkih čekića i nakovanja, gdje je najmanje važno poštovanje njihovih ljudskih prava?

Nakon što je gradonačelnik Subotice Jene Maglai odbacio molbu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata da se u Gradskoj kući održi znanstveni skup pod nazivom “Identitetske sastavnice i prijepori bunjevačkih Hrvata”, po drugi put je u kratkom vremenskom razdoblju aktualizirano pitanje položaja i identiteta Hrvata i Bunjevaca u Srbiji.

Slaven Bačić

Slaven Bačić

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća sa sjedištem u Subotici Slaven Bačić najavio je da će se žaliti Bruxellesu zbog diskriminacije te nacionalne manjine i upozorio da Srbija u identitetskim sporovima na relaciji Hrvati-Bunjevci mora ostati neutralna, a ne svrstavati se na bilo čiju stranu. “Bunjevačko pitanje pokrenulo je favoriziranje jedne i diskriminaciju druge nacionalne zajednice”, ocijenio je Bačić za Deutsche Welle i objasnio da zabranjeni skup nije bio organiziran da bi se politiziralo bunjevačko pitanje, nego da se na stručan i znanstveni način raspravlja o njemu. Skup je na kraju održan, ali u prostoru Subotičke biskupije, umjesto u Gradskoj kući. Organizator „sporne“ konferencije, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov također je optužio gradonačelnika Maglaija da diskriminira tu nacionalnu zajednicu. "Svako ima pravo da se izjašnjava kako želi, ali ne pristajemo na to da nacionalna pripadnost Bunjevaca bude riješena paušalnom političkom izjavom. Svojom izjavom gradonačelnik je suspendirao pluralnost mišljenja i slobodu govora koja postoje u demokratskim društvima kojoj i Srbija navodno teži", rekao je Žigmanov za DW.

Bunjevci su Bunjevci

Sam gradonačelnik Maglai je za DW rekao kako ostaje pri svojoj ranijoj izjavi kako ne dozvoljava da se u Gradskoj kući održavaju skupovi na kojima se “prebrojavaju nacionalna krvna zrnca” građana Subotice. “Neću dozvoliti da se u Subotici stvara razdor, da se prave razmirice, jer nam treba međunacionalno razumijevanje i izgradnja partnerskih odnosa, a ne povratak u prošlost. Takvom skupu nije mjesto u Gradskoj kući, a neće biti dozvoljeno održavanje ni drugih sličnih političkih skupova, na kojima se promovira netolerancija u bilo kom smislu. Gradska kuća služi za rad gradske uprave i gradske skupštine, kao i za manifestacije folklornog ili muzičkog tipa”, poručio je Maglai. Na molbu da komentira najave iz Hrvatskog nacionalnog vijeća da će i Europskoj uniji prijaviti kršenje prava Hrvata, Maglai je kratko odgovorio: “Neka slobodno prijave”.

A predsjednica Privremenog organa Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić Ostojić rekla je za DW kako joj je dosta neprekidnog svojatanja Bunjevaca. “Prije svega, Bunjevci nisu Hrvati a nisu ni Srbi. Nismo to bili stoljećima, a nema razloga ni zašto bismo to bili sada. Nama je jednako bilo teško za opstanak i sada i u prethodnih 300 godina, ništa ovo nije novo. Naravno da nije ugodno kad vam neko drugi tumači porijeklo. Iluzorno je i jednostavno smiješno u 21. stoljeću znanstveno dokazivati da Bunjevci nisu Bunjevci. Ne možete nekoga natjerati da se osjeća drugačije nego što se osjeća”, poručila je Suzana Kujundžić Ostojić.

U čije ime Nikolić poklanja udžbenike Bunjevcima?


Na početku školske godine predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poklonio je udžbenike Bunjevačkom nacionalnom vijeća namijenjene učenicima osnovnih škola, što je također izazvalo međudržavne polemike, jer su knjige dijelom bile na ćirilici. Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović rekao je tada da Nikolić demonstrira kontinuitet politike čiji je krajnji cilj asimilacija Hrvata u Srbiji. Nikolić je na to odvratio kako Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati, nego imaju pravo izjasniti se onako kako se osjećaju. Potom je, istim povodom, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Andrej Plenković iz HDZ-a također zatražio zaštitu prava Hrvata u Srbiji.

Suzana Kujundžić Ostojić rekla je, pak, kako ne vidi nikakav problem u Nikolićevoj gesti i dodala da Srbija danas ima predsjednika koji priznaje Bunjevce, dok ih je prethodni predsjednik Boris Tadić “negirao”. “Ćirilica u udžbenicima nije čudna jer naša djeca idu na nastavu na srpskom jeziku, a bunjevački govor je izborni predmet. Onog trenutka kada djeca počinu učiti bunjevačko službeno latinično pismo, od tog trenutka počinju i udžbenici na latinici. Uostalom, udžbenike nije odobravao Nikolić, već šest znanstvenih institucija u Srbiji”, navela je Kujundžić Ostojić.

Stručnjakinja za manjinska pitanja Snežana Ilić iz zrenjaninskog Centra za razvoj civilnog društva ocijenila je za DW da je pitanje identiteta Bunjevaca zapravo političko i zakonsko pitanje. Političko, jer se zloupotrebljava u dnevno-političke svrhe i predizborne svrhe, i to sa raznih strana. Zakonsko, jer zakonski svatko ima pravo da se nacionalno izjasni onako kako želi. “Znanost je tu rekla svoje, etnologija je rekla svoje, povijest je rekla svoje: bunjevačka subetnija jest u okvirima hrvatskog nacionalnog korpusa. Bunjevci jedino u Srbiji figuriraju kao nacionalna manjina. U Mađarskoj ih, na primjer, nema jer je tamošnja Akademija znanosti i umjetnosti zaključila da se oni ne mogu tretirati kao nacionalna manjina”, navodi Snežana Ilić. Isto je 2006. potvrdio i Mađarski parlament. Prema njenim riječima, priča o identitetu Bunjevaca “podgrijavana” je u Miloševićevoj kuhinji, devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su se počele “igrati igre” s bunjevačkim identitetom. “Miloševićev režim je u vrijeme rata s Hrvatskom razbijao ovdašnji hrvatski nacionalni korpus i tako je oduzeta jedna trećina hrvatskog korpusa”, kazala je Snežana Ilić.

Ona se upitala zašto je Tomislav Nikolić rekao da je od vlastitog novca donirao udžbenike Bunjevcima, kada je te knjige, u njegovo ime, uručila njegova savjetnica na mjestu predsjednika Republike. “To baca sjenu na tu navodno iskrenu priču i to jest jasan politički znak za favoriziranje jedne manjine. Zašto, na primjer, nije otišao pa dao udžbenike vlaškoj manjini, gdje postoji također napetost na relaciji Vlasi-Rumunji, kao i u slučaju Bunjevaca-Hrvata?”, upitala je Snežana Ilić.

I Bunjevci međusobno razjedinjeni

Da stvari ni u samom bunjevačkom identitetskom korpusu ne stoje baš najbolje, vidjelo se još prošle godine, kada je rad njihovog nacionalnog vijeća bio blokiran više od šest mjeseci, nakon čega je Ministarstvo pravosuđa donijelo odluku o formiranju Privremenog organa upravljanja u tom tijelu. Da nema sloge, svjedoče i od ranije poznati primjeri da se u čitavim obiteljima jedni izjašnjavaju kao Bunjevci a drugi kao Hrvati.

Tomislav Nikolić i Ivo Josipović

Tomislav Nikolić i Ivo Josipović

Snežana Ilić smatra da su priče o Bunjevcima i Hrvatima u Srbiji zapravo dio šireg političkog konteksta, u okviru kojeg se, po njoj, Beograd okrenuo od Zagreba ka Budimpešti. “Dakle, za Beograd nije više Zagreb vrata Europe, kao što je to bilo u vrijeme mandata predsjednika Tadića, nego je ulogu ulaza u Europu sada preuzela Budimpešta. Suradnja između Srbije i Hrvatske je praktično zamrznuta pa ne trebaju ni čuditi ovakvi potezi koje Srbija s najviših mjesta povlači u sporu između Hrvata i Bunjevaca”, smatra Snežana Ilić.

Upada u oči da se ovakva “vruća” nacionalna pitanja uvijek nekako potežu u predizborno vrijeme pa poznavaoci prilika podsjećaju da su za 26. listopada zakazani izbori za manjinska nacionalna vijeća. Upada u oči da je i u susjednoj Hrvatskoj uvelike počela kampanja za predsjedničke izbore. A u samoj Srbiji, iako izbora za sada nema na vidiku, odavno je poznato da političari svoje poteze mjere po rastu ili padu rejtinga.

Ovaj spor između udruga Hrvata i Bunjevaca najvjerojatnije ide u smjeru učvršćivanja pojedinih političkih pozicija uoči izbora i možda biti odlučujući u bici za prevlast u nacionalnim vijećima Hrvata, Bunjevaca, Mađara i drugih “zainteresiranih strana”. Za to vrijeme, idilična slika o salašima i Bunjevcima “na siveru Bačke”iz pjesama Zvonka Bogdana odavno je samo ostala u poeziji. U stvarnosti, Bunjevaca je sve manje, a salaši sve više liče na napuštene ruine.