1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Malo oduševljenja za Mediteransku uniju

Mediteranska unija bi, prema zamisli francuskog predsjednika Sarkozyja, čvrsto trebala povezati sjevernoafričke i bliskoistočne države Sredozemlja s Europom. Zemlje regije, međutim, pokazuju malo oduševljenja tom idejom.

Francuski se predsjednik Nicolas Sarkozy kupa u Sredozemnom moru

Sarkozy je pun planova za Sredozemlje, ali na mnoga pitanja (još uvijek) ne daje odgovora

Na početku bijaše kontroverzna diplomatska ofenziva za oslobađanje bugarskih medicinskih sestara iz libijskog zatvora u zamjenu za isporuku civilne atomske tehnologije jednome od donedavno najozloglašenijih svjetskih režima. Od tada gotovo ni jedna vanjskopolitička inicijativa francuskoga predsjednika Nicolasa Sarkozyja ne prolazi bez međunarodnih iritacija. Većina njih za Njemačku kao najvažniju saveznicu službenog Pariza predstavlja provokaciju. U tu kategoriju spada i prijedlog o osnutku takozvane Mediteranske unije koja bi čvrsto trebala povezati sjevernoafričke i bliskoistočne države Sredozemlja s Europom. Zemlje regije, međutim, pokazuju malo oduševljenja tom idejom.

Predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy i premijeri Italije i Španjolske Romano Prodi i Jose Luis Rodriguez Zapatero

Saveznici na Mediteranu: Sarkozy, Prodi i Zapatero

O planovima za osnutak Mediteranske unije Sarkozy je prvi put govorio tijekom predsjedničke kampanje u veljači prošle godine. Premda se za ostvarenje te ideje neumorno zalaže od početka svog mandata, o njoj se i dalje više nagađa, nego što se doista zna. Odgovore na pitanja o novoj asocijaciji Francuzi su dosad uspješno izbjegavali. "Kada se iznese nešto tako nedorečeno, što u sebi može kriti različite smjerove realizacije, onda se obično kaže: kao ideja fantastično, lijepo, dobro... Ali nakon toga ne možete ocijeniti kakve su posljedice takvog prijedloga na Europu, na Hrvatsku itd. Mislim da Sarkozy u tome nije bio dorečen", smatra ugledni splitski proučavatelj regija i profesor Ekonomskog fakulteta Ivo Šimunović.

Elegantno udaljavanje Turske od EU-a

No, čini se izvjesnim da bi Mediteransku uniju tvorile sve zemlje s izlazom na Sredozemno more, a ne samo europske. Okosnicu suradnje na konkretnim projektima predstavljala bi gospodarska i sigurnosna politika, zaštita okoliša, te međukulturni dijalog. Buduća asocijacija vjerojatno bi donekle bila ustrojena po uzoru na Europsku uniju – od Vijeća i Komisije kao svojevrsnog tajništva preko Mediteranske banke pa sve do Sredozemne zone slobodne trgovine. Dvočlano rotirajuće predsjedništvo sačinjavale bi po jedna zemlja sa sjevera i juga Mediterana. Šefovi država ili vlada obavezno bi se sastajali svake dvije godine, dok bi se odluke donosile jednoglasno.

Europska i Turska zastava u Istanbulu već sada vijore jedna pored druge

Pokušaj opstrukcije turskog članstva u Europskoj uniji?

"Europska unija bi trebala kroz olabljenu uniju ili udrugu mediteranskih zemalja uspostaviti jaču komunikaciju sa zemljama sjeverne Afrike i na taj način održavati Mediteran na povijesnoj razini dijaloga. Ako se ovim samo stvara udruga ili jedna regija unutar Europe, onda ulazimo u zonu opasnih stvari", upozorava prof. Šimunović. Sarkozy, prema ocjenama analitičara, idejom o Uniji zemalja Sredozemlja poglavito slijedi tri strateška cilja francuske vanjske politike: udaljavanje Turske od punopravnog članstva u Europskoj uniji, suzbijanje ilegalnog doseljavanja stranaca (u čemu uživa punu potporu Španjolske), te rješenje izraelsko-arapskih odnosa i postizanje mira na Srednjem istoku.

Mediteranska unija – rizik za Hrvatsku

Službena je Ankara unaprijed odbila članstvo u Mediteranskoj uniji, smatrajući ga diverzijom u odnosu na glavni sadržaj turskih međunarodnih odnosa: pristup EU-u. Sjevernoafričke države Sredozemlja – pa tako i Alžir koji bi, prema Sarkozyjevom naumu, s Francuskom trebao činiti osovinu Mediteranske unije – su i ne samo zbog kolonijalne prošlosti podozrive prema idejama iz Pariza. Hrvatska je reagirala vrlo suzdržano, baš kao i BiH i Crna Gora. – S pravom, smatra prof. Šimunović: "Ja mislim da bi to bio rizik, pogotovo zato što smo već regionalizirani kroz taj takozvani (zapadni) Balkan. Ja mislim da je takav odnos i prema Hrvatskoj pa i drugim zemljama Balkana negativan i da bi tu Hrvatska mogla samo izgubiti. Jer, to je vrlo pogrešan oblik unije."

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u posjetu njemačkoj kancelarki Angeli Merkel

Mediteranska unija više ne dijeli Sarkozyja i Merkel

Berlin je od početka žestoko kritizirao planove francuskoga predsjednika kao želju za stvaranjem maloga, sporednog EU-a pod dominacijom Pariza i protuteže širenju EU-a na istok, koje je Njemačkoj priskrbilo geopolitičku prednost. Ideja o osnutku Mediteranske unije je krajnje opasna, jer provocira nastavak raslojavanja, a možda i raspad Europe u svojoj srži, ukazivala je kancelarka Angela Merkel. Ona je htjela da Mediteranska unija bude otvorena za sve članice EU-a, na što je Sarkozy pristao tek nakon prošlotjednog sastanka u Hannoveru. "Njihov sporazum predviđa podizanje Barcelonskog procesa iz 1995. godine na novu razinu i promaknuće u Mediteransku uniju. Bit će to zajednički projekt svih 27 zemalja članica Europske unije i Europske komisije s državama Sredozemlja koje nisu članice EU-a", priopćio je glasnogovornik njemačke vlade Ulrich Wilhelm.

Bojazan od politički krivo skrojene unije

Prof. Ivo Šimunović pozdravlja taj kompromis: "Ako ćemo povjerovati tim namjerama, bila bi to najpozitivnija stvar za idućih 30-40 godina, jer Mediteran je jedna nedjeljiva vrijednost i kad god smo se kroz povijest u nju dirnuli, imali smo katastrofu barem za idućih sto godina. Njegovo vraćanje na nekadašnju staru poziciju sada, s razvojem turizma jest come back. Ali ne bi smio biti povrijeđen nekakvim politički krivo skrojenim unijama. Zato ja tvrdim, ako je to istina, onda bi to bio jedan fantastičan korak naprijed."

Slavoluk, jedna od pariških znamenitosti

Pariz će biti domaćin prvog summita Mediteranske unije

Pa ipak, brojna su pitanja, osobito glede financiranja Mediteranske unije, i dalje otvorena. Sarkozy i Merkel ne žele iznositi pojedinosti prije nego što o projektu obavijeste europske partnere. To bi se, prema najavama, trebalo dogoditi već ovog tjedna na sastanku na vrhu u Bruxellesu. Prvi summit buduće asocijacije, pak, predviđen je za 13. srpnja u Parizu – nepuna dva tjedna nakon što Francuska preuzme polugodišnje predsjedanje Europskom unijom.

Preporuka uredništva