1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

"Mali znak pažnje" za prodor na novo tržište

Nije baš osobita tajna kako međunarodni koncerni gotovo da ne biraju sredstva kako bi uspjeli prodrijeti na nova tržišta. Jedan od načina je i "mali znak pažnje". S koliko se nula piše njegova vrijednost, drugi je par rukava.

"Mali znak pažnje" da je se nekoj odgovornoj osobi, a s koliko se nula piše njegova vrijednost, koliko ima konja ili koliko kvadrata - to već ovisi i o poslu i o zemlji u koju se pokušava ući. Upravo to je bila tema posebnog izvještaja organizacije Transparency International koji je jučer predstavljena u svim zemljama gdje se istraživanje vodilo - pa tako i u Hrvatskoj.
U svrhu ostvarivanja poslovnih ciljeva u inozemstvu podmićivanju su najskloniji poslovni ljudi iz Indije, Kine i Rusije, dok su tom načinu poslovanja u inozemstvu najmanje skloni poslovni ljudi iz Švicarske, Švedske i Australije, najnoviji su pokazatelji Transparency Internationala na temelju istraživanja što je obuhvatilo trideset zemalja najvećih svjetskih izvoznica. Indeks izvoznika korupcije temelji se na odgovorima više od 11 tisuća poslovnih ljudi iz 125 zemalja. Oni su najprije odabrali zemlje čije tvrtke najčešće posluju u njihovim državama, a zatim su ocjenjivali do koje su mjere tvrtke iz tih zemalja sklone poslovati preko dodatnih uplata i mita.
Dobra je vijest da u Hrvatskoj najviše ulažu zemlje koje su prema tom istraživanju izuzetno rijetko sklone korupciji, a loša je da su i njihovi poslovni ljudi skloni podmićivanju. Predsjednik Transparency Internationala Hrvatske Zorislav Antun Petrović upozorava kako izvoznici korupcije miniraju antikorupcijske mjere zemalja u razvoju i u tranziciji, primjerice u Hrvatskoj gdje provedba Vladinih mjera jedva dobiva prolaznu ocjenu: "Za realizaciju ovog antikorupcijskog programa za sada je prolazna ocjena, ali s time da se ovi rokovi bliže, gradiva je sve više a rezultate još ne vidimo."
Petrović drži kako bi najveće izvoznice morale potpisati Konvenciju OECD-a o zabrani mita kao legalnog sredstva poslovanja, multilateralne razvojne banke trebale bi isključiti tvrtke kojima je dokazano davanje mita, a multinacionalne kompanije morale bi uvesti rigorozne unutarnje mjere protiv davanja mita.
Hrvatskoj iz Europske unije stalno stižu upozorenja kako se ozbiljnije mora pozabaviti borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala, a dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar upozorava kako u skoroj budućnosti ne treba očekivati bolje ocjene o stupnju korumpiranosti: "Pretpostavljam da će se nastaviti ta ocjena i ponoviti ocjena da je korupcija u Hrvatskoj jedno od prioritetnih političkih i društvenih pitanja. Te da će se u tom smislu ocjenjivati da Hrvatska još uvijek nije postigla dovoljno uspjeha u suzbijanju te pojave."
U Hrvatskoj čak 93 posto građana drži da su politika i gospodarstvo korumpirani, osobito pravosuđe i zdravstvo. No, upozorava psihologinja Mirjana Krizmanić još nema snažne društvene osude takvog ponašanja: "Kažu jest on krade ali i radi ma radi za svoju plaću. Mi počinjemo isticati da netko radi svoj posao kao opravdanje da uz to može biti i korumpiran i krasti. Pa kakav je to sustav vrijednosti."
Najnovije pokazatelje indexa percepcije korumpiranosti Transparency International Hrvatske planira objaviti 6. studenog. Nakon najnovijih afera, primjerice s prodajom Plivinih dionica, poslovanjem Brodosplita i inoga, aktualna vlast već sada treba nabaviti sredstva za smirenje političke glavobolje.