1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Mali njemacki poljoprivrednici u velikim teskocama

u Berlinu je održan tradicionalni "zeleni tjedan", serija susreta i analiza u kojem je stanju poljoprivreda u ovoj zemlji. Taj sektor je glasovit po snazi svog lobija ali on najcešce koristi samo "velikima", preradivacima ili proizvodacima potrepština za poljoprivredu. Mali poljoprivrdnici i tu u Njemackoj sve cešce moraju stavljati kljuc u bravu. Prilog Klaus Feldkellera:

Gerd Sonnleitner, predsjednik Saveza njemackih seljaka, najvaznijim razlogom za poteskoce njemacke poljoprivrede smatra prije svega tradicionalno teske uvjete u toj grani: "U godini 2003., dakle u gospodarskoj godini 2002./2003. biljezili smo 25 postotni pad prihoda. Osim toga 2002 bilo je poplava, u ljetu 2003. vladala je ekstremna vrucina, a nakon toga susa. Ukupno se smanjila potraznja i cijene nasih proizvoda jako su pale."
Sonnleitner time aludira na pomodnu trku Nijemaca za sto jeftinijim proizvodima. Za takvo upravo histericno ponasanje potrosaca Sonnleitner smatra odgovornima njemacke trgovacke lance kao sto su Rewe i Metro ili discontne trgovine Aldi i Lidl. Poljoprivreda se, kaze on, zbog toga nasla pod ogromnim pritiskom. Ona se morala prilagoditi datostima buduci da svoje proizvode moze prodati samo na osnovi povoljne cijene, ali ne i kvalitete, regionalne pripadnosti proizvoda ili njegovog imagea kao marke. Sonnleitner objasnjava:"Prosjecna potrosacka obitelj u Njemackoj iz ukupnih izdataka domacinstva danas za konzum izdvaja samo jos 12 posto za hranu. Krajem 70-ih godina ona je za hranu trosila 20 posto. Takav razvoj supstancijalno ometa odrziv razvitak poljoprivrede ciji je oslonac seljak." Aktualno ponasanje potrosaca u sve vecoj mjeri osjeca i prehrambena industrija. Peter Traumann, predsjednik Saveza njemacke prehrambene inustrije zali se na sve slabiju potraznju u zemlji:"Biljezimo porast izvoza, a to ce pokazati i konacne brojke, od otprilike 7 posto, tako da ce ukupan rast u prehraambenoj industriji iznositi 2 posto. Potrosnja u zemlji porasla je medjutim za samo jedan posto. Svaki peti euro koji zaradi nasa grana potjece iz poslova s inozemstvom. Mozda je to razlog da si zadovoljno trljamo ruke. S druge strane morali bismo se takodjer zapitati, zasto je to tako i sto se zapravo dogadja u ovoj zemlji?"
Bez izvoza njemacka bi prehrambena industrija bila u jos tezoj situaciji. U Francuskoj, Italiji ili Spanjolskoj potrosaci brizljivije biraju svoju hranu, sto utjece ne samo na kvalitetu njihove ishrane nego i njihovo zdravlje. Po misljenju Petera Traumann skrtost kao rasirena pojava i supermarketi koji nude iskljucivo jeftinu hranu nepozeljni su:"Sve grane nase industrije jos nesto zabrinjava, a to je borba za kupcima koje se zeli pridobiti beskrajnim snizavanjem cijena, kao i trend otvaranja diskontnih trgovina. To svima steti. Zbog toga bi zajedno s trgovinama morali pronaci put, kako potrosacu pojasniti da za dobar proizvod mora plati i cijenu koja odgovora kvaliteti produkta."