1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Mali napredak i veliki deficiti

Pozitivne pomake u zaštiti ljudskih prava u zemljama regije, ponekad iznuđene pritiskom međunarodne zajednice, često zasjenjuju slučajevi njihova grubog kršenja, proizlazi iz najnovijeg izvještaja Amnesty Internationala.

Prizor sa suđenja Srbima okrivljenima da su počinili ratne zločine nad hrvatskim stanovništvom u Vukovaru

Procesuiranje ratnih zločina pod regionalnim povećalom Amnesty Internationala

Posljedice nedavnih ratova još se uvijek negativno odražavaju na stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Brojni slučajevi njihove povrede bacaju sjenu na postupne pozitivne pomake u zaštiti ljudskih prava u zemljama regije – ponekad iznuđene pritiskom međunarodne zajednice. Do tog zaključka u svom upravo objavljenom izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu u 2007. dolazi neovisna međunarodna organizacija Amnesty International (AI). Premda ne u jednakoj mjeri, AI svim trima državama zamjera iste ili slične deficite u politici zaštite ljudskih prava.

Romska obitelj u ciganskoj čergi na beogradskoj ulici

Romi su u čitavoj regiji zakinuti u ljudskim pravima

Kritike se najviše odnose na manjkavosti u progonu i kažnjavanju ratnih zločinaca, organiziranom povratku izbjeglica i prognanika, te suzbijanju diskriminacije nacionalnih manjina i obiteljskog nasilja. Najlošije ocjene AI-a dobila je Srbija. "Ratni zločini iz Miloševićeva doba još uvijek nisu u cijelosti istraženi. Okrivljeni za ratne zločine Karadžić i Mladić i dalje su na slobodi, a Srbija u nedovoljnoj mjeri surađuje s Haškim sudom", napominje referentica za jugoistočnu Europu iz njemačkog ogranka Amnestyja Imke Dierßen. Situaciju dodatno pogoršavaju politički i vjerski obračuni, nasilje među etničkim skupinama (na području Sandžaka), te nesigurnost i bojazan stanovništva od grubih povreda ljudskih prava u jeku rješavanja kosovske krize.

Hrvatsko pravosuđe jednostrano i diskriminirajuće

Hrvatskoj se atestira jednostranost u procesuiranju ratnih zločina. "Konstatiramo da hrvatsko pravosuđe postupa na diskriminirajući način. Pokreću se procesi protiv Srba osumnjičenih da su počinili ratne zločine nad Hrvatima, ali ne i obratno. Nadamo se da će hrvatska vlada uspjeti ispraviti takvu praksu", kaže Dierßen. AI dovodi u pitanje službeni broj od oko 130.000 povratnika te upozorava na zakinutost manjinskih Srba u Hrvatskoj u ostvarenju ekonomskih i socijalnih prava, na primjer pri zapošljavanju.

Ženama se trguje u svrhu seksualnog iskorištavanja

BiH je jedno od glavnih stjecišta trgovaca ljudima

"U zemljama poput Hrvatske i Srbije, ali i Bosne i Hercegovine, vlada diskriminacija Roma. Djeci nije omogućeno školovanje. Većina nema pristupa fakultetima što drastično umanjuje njihove kasnije izglede za nalaženje posla te su zbog toga osobito pogođeni siromaštvom", ističe dalje Dierßen. U BiH je – uz sve već spomenute primjere gaženja ljudskih prava – bilo i slučajeva policijskog zlostavljanja po zatvorima te učestalog nasilja u obitelji i nad ženama. Ta je zemlja i lani ostala jedno od glavnih regionalnih poprišta suvremenog robovlasništva – polazište, tranzitni prostor i cilj trgovine ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja.

Preporuka uredništva

WWW-linkovi