1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Mališani i u smrt po zlato

Na Filipinima ima zlata, a ono se ne vadi samo u legalnim rudnicima. Nalazišta su pod vodom, a i mališani rone u dubinu i to sa najprimitivnijim tehničkim pomagalima. Naravno da i smrtnih slučajeva ima mnogo.

Josephu je šesnaest godina i djelatniku humanitarne organizacije Human Right Watch objašnjava njegov posao. On je jedan od mnogih kopača zlata - točnije rečeno, ronilaca koji pod vodom traže dragocjenu kovinu.

On živi u Santa Milagrosi, oko 350 kilometara od Manile i pokrajine Camarines Norte i Masbate su poznate da u njima ima zlata. Problem je što treba roniti na dubinu koja bi zabrinula i iskusnog ronioca sa punom ronilačkom opremom i koja seže i po 25 metara, a metode tih "rudara" mahom iz siromašnih obitelji su sve prije nego high-tech.

Tamo to zovu "kompresorsko ronjenje" jer je na čamcu postavljen kompresor i ronioci jedino imaju cijev iz koje na dubini udišu zrak. "Ponekad moraš biti brz, osobito kad nestane zraka u cijevi zato jer je stroj crkao. To je normalno, to se i meni dogodilo", kaže Joseph.

Philippines Kinderarbeit Gold suchen unter Wasser EINSCHRÄNKUNG SPERRFRIST

Mulj sa dna sadrži zlato, ali se na njegovo vađenje ne bi odlučili niti vrhunski opremljeni ronioci.

Denisu je četrnaest godina i također redovito roni za zlato: "Bilo mi je trinaest kad sam prvi puta ronio. Bojao sam se jer je dole mračno i duboko. Ponekad vam se čini da će vam eksplodirati bubnjići u ušima. Obično ostanem pod vodom sat ili dva. Jednom su mi sa površine dali znak da nešto nije u redu s kompresorom, tako da sam mogao odmah izroniti. Bolje vam je odmah otići gore prije nego što vam nestane zraka."

Tablice ronjenja? Što je to?

Joseph i Denis su samo neki od 135 filipinskih ronilaca sa kojima su razgovarali djelatnici humanitarne organizacije. Polovica ih je mlađa od 17 godina, najmlađem je bilo tek devet. U netom objavljenom izvješću su optužili filipinsku vladu da uopće dopušta takvu strahotu, jer i smrtni slučajevi nisu nipošto rijetkost.

I Denis priznaje da je već često imao problema: "Ponekad kompresor nije nepropustan pa vam dolje šalju i njegove ispušne plinove. Ponekad mi se muti od te nafte." Ali ispušni plinovi starih dizelskih kompresora nisu jedina opasnost: mališani ostaju pod prljavom vodom preko svake granice, a za dekompresijske tablice nitko nije niti čuo.

Philippines Kinderarbeit Gold suchen unter Wasser EINSCHRÄNKUNG SPERRFRIST

Sva 'tehnologija' se svodi na cijev u zubima. A ponekad umjesto zraka dolaze ispušni plinovi starih kompresora.

Jer naglo izranjanje iz takvih dubina, čak i ako se tako spašava goli život, također može biti smrtonosno zbog pritiska i komprimiranog zraka koji se do tada udisao. Simptome te "ronilačke bolesti" odlično poznaju svi sugovornici: bolovi u čitavom tijelu i u leđima, groznica i otekline.

Niti to nije kraj opasnostima: "poduzetnici" koji zapošljavaju takve rudare masovno koriste živu kako bi izdvojili zlato od nečistoća. I ta živa dospijeva u vodu u kojoj rone, a osobito za mlade organizme to može biti kobno za njihov živčani sustav i uzrokovati smrt.

Nitko ne pita odakle zlato

Ali jedva da što može zaustaviti takve male "rudnike" zlata. Aktivisti humanitarne organizacije procjenjuju kako u tom poslu radi možda čak i 300 tisuća Filipinaca u tridesetak od 81 provincija Filipina. Većina ih dolazi iz siromašnih obitelji sa sela, ali djelatnici HRW najviše zamjeraju vladi Filipina jer onda nitko ne pita odakle dolazi to zlato i da li je zbog njega netko izgubio život.

Philippines Kinderarbeit Gold suchen unter Wasser EINSCHRÄNKUNG SPERRFRIST

HRW optužuje Filipine da zapravo uopće ne pita, odakle dolazi to zlato i tko ga je kopao.

Jer i ti sumnjivi poduzetnici zlato koje uberu, prodaju posve legalno u bankama. Filipini su na 20. mjestu na svijetu po proizvodnji zlata i svi tamošnji rudnici, od golemih pa do takvih vratolomnih poduhvata, toj zemlji su 2014. donijeli oko 18 tona zlata u tržišnoj vrijednosti od oko 700 milijuna američkih dolara.

U izvješću organizacije Human Right Watch objavljenom koncem rujna "Što ako nešto pođe po zlu" zato se traži uvođenje nadzora nad izvorom tog zlata. Ali i još nešto mnogo važnije: da te mališane, koji danas riskiraju život za dragocjenu kovinu, radije pošalje u škole. Mnogi od tih dječaka sa kojima su razgovarali djelatnici HRW su čak i pohađali školu, ali su je napustili kako bi vadili zlato.

Preporuka uredništva