1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Male šanse za presudu počiniteljima iz Kölna"

Kazneni zakon u Njemačkoj predviđa dobru zaštitu za žrtve napada kakvi su se dogodili u Kölnu. Jedini problem je što će to biti teško dokazati, kaže pravnik Nikolaos Gazeas.

DW: Gospodine Gazeas, unatoč tome što je policija uspjela identificirati 16 mogućih počinitelja, čini se da je teško pronaći većinu počinitelja napada na žene ispred Glavnog kolodvora u Kölnu, izvršenih tijekom novogodišnje noći. Time prije što se spominje skupina od 1.000 muškaraca arapskog ili sjevernoafričkog porijekla, koja je te noći bila na mjestu događaja. Izgledi da se većina njih identificira su praktično ravni nuli ili?

Gazeas: To je tako. Posebno su mali izgledi da se oni adekvatno osude.

Što je neophodno za kazneno gonjenje u slučajevima masovnog seksualnog zlostavljanja, koji su još povezani s pljačkom ili krađom?

Ovdje se moraju razlikovati neke stvari. Za kazneno gonjenje, odnosno pokretanje istražnog postupka je dovoljna tzv. početna sumnja. To znači da postoje istinske polazne točke za kazneno djelo. Na primjer, državno odvjetništvo i policija imaju razlog za pretpostavku, ako se utvrdi da je neka od tih osoba te noći bila ispred Glavnog kolodvora u Kölnu, da je ona mogla biti umiješana u napade na žene. U tom slučaju se može pokrenuti istražni postupak protiv te osobe. Sasvim je drugo pitanje, što je sve potrebno da bi se nekome moglo dokazati nedjelo i da bi on mogao biti osuđen. Prilično je teško to sve dokazati jer su tokom novogodišnje noći vladale prilično kaotične prilike.

Ako dođe do podizanja optužnice protiv konkretnih osoba, kako izgleda taj postupak?

Nikolaos Gazeas

Nikolaos Gazeas

Toj osobi se mora dokazati da je počinila konkretno djelo, na primjer, konkretnu krađu ili da je seksualno zlostavljala recimo gospođu Müller. Ako osumnjičeni ne prizna počinjeno djelo, onda ga se mora suočiti s dokazima da ga je počinio. Pored video-snimaka, u dokazni materijal se ubrajaju izjave svjedoka. To su žena koja je napadnuta, ali i neka druga osoba koja je gledala što se događa. Svjedoci onda moraju dokazati da je u tom konkretnom slučaju počinitelj bila upravo ta osoba a ne neka druga. Morate uzeti u obzir da tijekom novogodišnje noći nisu samo počinitelji bili pod utjecajem alkohola, već i pojedina žrtva ili svjedok. Time se smanjuju izgledi se oni točno mogu sjetiti kako je izgledao počinitelj. Dok god postoji sumnja u to da je neka osoba zaista počinitelj, sudac tu osobu ne smije osuditi. I kada na kraju podnošenja svih dokaza sud nije uvjeren da je određena osoba zaista počinila kazneno djelo, vrijedi pravilo: presuditi u korist optuženog.

Je li to pravedno prema žrtvama?

Ma kako to bilo razočaravajuće za žrtve tih strašnih napada u novogodišnjoj noći ispravno je da se u slučaju nepostojanja nedvosmislenih dokaza donese odluka u korist optuženoga. To temeljno načelo pravne države ne smije se prekršiti. Upravo u ovakvim slučajevima moraju važiti pravila pravne države. Mi sada ne smijemo popustiti iskušenju i odstupiti od svojih načela.

Počinitelji su očito migranti, bilo da se radi o izbjeglicama kojima je priznat status ili su u postupku za dobivanje azila, imaju Duldung ili se već duže vremena nalaze u Njemačkoj, možda čak i s njemačkim državljanstvom. U kakvoj vezi je njihov status s mogućnošću da budu osuđeni?

S pitanjem kaznenog gonjenja i eventualne sudske presude njihov status nema nikakve veze. Pred zakonom su svi ljudi isti. Prema svima se postupa na isti način. Status boravka koji imaju mogao bi biti relevantan tek u drugoj fazi, kada se osoba recimo identificira i pravomoćno osudi. Kod teških kaznenih djela može uslijediti izgon.

Za koje skupine izbjeglica ili migranata bi mogao doći u obzir izgon?

Još uvijek je veliko pitanje jesu li počinitelji izbjeglice. Bez sigurnih pokazatelja nije pametno to tvrditi. Pravno gledajući, situacija je ovakva: Ako bi se pokazalo da su počinitelji izbjeglice, koje imaju azil u Njemačkoj i da im u slučaju izgona prijeti nehuman tretman ili opasnost po život, oni se ne bi tek tako mogli prognati. Naš Ustav i međunarodno pravo to ne dopuštaju.

Smatrate li da je potrebno mijenjati zakon nakon događaja u Kölnu?

Ne smatram. Njemački kazneni zakon pruža dovoljnu zaštitu od takve vrste napada. Za kaznena djela koja su se dogodila u Kölnu zakon ionako predviđa kazne zatvora. To vrijedi kako za pljačku tako i za seksualne napade. Kod seksualnih delikata imamo međutim problem zbog toga što diranje po grudima, stražnjici ili podvlačenje ruku pod suknju nije kažnjivo kao seksualni delikt. Zakon kažnjava samo ako su u pitanju ozbiljniji seksualni delikti. Tu se sada radi o tome kako će oni biti vrednovani. To se mora vidjeti u svakom konkretnom slučaju. U slučaju napada na žene u Kölnu, od kojih su neki bili masovni, bi se već moglo u određenim slučajevima poći od toga da je ta granica prekoračena, što znači da bi moglo doći do većih zatvorskih kazni, ako se djela dokažu. Problem je samo što su izgledi da se ona dokažu mali. Zato se od pravosuđa ne smije puno očekivati jer bi se mnogi mogli razočarati.

Nikolaos Gazeas je stručnjak za kazneno pravo. On radi na Sveučilištu u Kölnu i kao odvjetnik.

Preporuka uredništva