1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mala regija, veliki problemi

Irački Kurdistan se suočava s velikim izazovima. Mandat predsjednika Barzanija se bliži kraju, prijeti i „Islamska država“, a u tijeku su i borbe između Turske i PKK. Jednostavnih rješenja nema na vidiku.

Mjereno brojem migranata, Autonomna regija Kurdistan na sjeveru Iraka je najatraktivnija pokrajina u toj državi. Oko milijun i pol izbjeglica, uglavnom iračkih sunita, pronašla je tamo utočište samo tijekom prošle godine. Rijeka izbjeglica ne presušuje, naprotiv. Otkako je teroristička milicija "Islamske države" prije godinu dana osvojila Mosul, sve više ljudi stiže u područje gdje inače živi oko 5,3 milijuna Kurda.

Po nekim procjenama se tamo trenutno nalazi oko dva milijuna izbjeglih Iračana. To je veliko opterećenje za regiju. Tako u gradiću Šaklava, pedesetak kilometara južnije od glavnog grada pokrajine Erbila, trenutno ima 30.000 prognanih iračkih Arapa. Ovo je mjesto, inače, do dolaska izbjeglica imalo oko 25.000 stanovnika.

Masud Barzani

Masud Barzani (arhivska snimka)

„Neprimjetno se mijenja demografska slika Kurdistana", pojasnio je Ahmed Anwar Tahir, član Gradskog vijeća u Sulejmaniji. "Moramo vrlo brzo povesti diskusiju o tome jer se mnogi irački Arapi trude ovdje ostati, i to zauvijek."

Debata o političkoj samosvijesti

Briga za kurdski identitet je samo jedna od brojnih koje trenutno postoje u tom dijelu Iraka. Pojačani priljev izbjeglica bi mogao promijeniti izgled Kurdistana baš kao i debata o političkim temeljima na kojima počiva ova pokrajina. Odlučujući okviri za to se postavljaju tijekom ovog tjedna, kada će regionalna vlada glasovati o još jednom mandatu predsjednika Masuda Barzanija.

Nakon dva regularna četverogodišnja mandata, parlament ga je 2013. na funkciji predsjednika „potvrdio“ na još dvije godine. Sada ističe i taj rok i Barzani je od parlamenta trebao dobiti još jedno produženje mandata od dvije godine. Glasovanje o tome je, međutim, odgođeno na neodređeno vrijeme zbog rata protiv IS-a.

Pitanje da li Barzani može dobiti još jedan „izvanredni“ mandat pokrenulo je i debatu o obvezi poštivanja pravnih okvira. Zakon o parlamentu (pokrajina još nema svoj ustav) ne predviđa mogućnost da se predsjedniku uopće može produžiti ostanak na toj funkciji ako ju je obnašao već tijekom dva mandata.

Barzanijeve pristalice smatraju da predsjednik automatski ostaje na funkciji ukoliko se zbog rata ne mogu održati novi izbori. "Po načelu kontinuiteta, predsjednik nastavlja obnašanje svoje funkcije uz sve ovlasti koje ima", tvrdi za Al Jazeeru pravnica Vala Farid, članica Barzanijeve Demokratske stranke Kurdistana PDK).

Politika „jača“ i od zakona?

Drugi ne dijele to mišljenje. "Politika odlučuje o tome što je pravno moguće, a što ne", žali se Dlaver Ala'Aldeen, predsjednik thonk-tank instituta Middle East Research (MERI). Svaki drugačiji razvoj događaja bi za njega bio upitan, jer bi u tom slučaju pravo bilo politizirano. Sve dok pitanje još jednog produženja mandata ne bude jasno definirano zakonskim odredbama, ono se i ne može riješiti na jednoznačan način, smatra on.

Zakon mora biti posljednja instanca, citira Al Jazeera jednog zastupnika Kurdske islamske unije. "Ukoliko se to ne bude poštivalo ili ukoliko se zakoni budu mijenjali u interesu samo jedne osobe, onda će se o svemu odlučivati na osnovu rezultata izbora. U tom slučaju će se nametnuti stav onoga tko ima najviše moći."

Pripadnik PKK na sjeveru Iraka

Pripadnik PKK na sjeveru Iraka

Pitanje koliko dugo Barzani još može ostati predsjednik važno je i zbog toga jer se to indirektno odražava na borbu Kurda protiv IS-a. Naime, Pešmerge (naslovna fotografija), koje oružjem opskrbljuje i Njemačka, ni u kom slučaju nisu politički jedinstveni. Ovi Kurdi pripadaju raznim strankama, istim onima koje sada pregovaraju o produženju mandata Barzaniju. Postoji zabrinutost da bi se političke nesuglasice mogle odraziti na njihovu borbu.

Komplicirani odnosi s PKK

Spor među iračkim Kurdima stiže u nezgodnom trenutku i zbog toga što Barzani upravo pokušava uvjeriti borce PKK da se povuku iz regije. Oni su imali velikog udjela u vojnim uspjesima protiv ekstremista IS-a. Već nekoliko tjedana Turska se ne bori samo protiv IS-a, nego napada i ciljeve PKK u Iraku.

Zbog toga bi, strahuje Barzani, i irački Kurdi mogli biti uvučeni u ovaj konflikt. Oni djelomično simpatiziraju s PKK-borcima. Ukoliko im se pridruže, Turska bi mogla napasti i iračke Kurde. Vlada Autonomne regije Kurdistan u tom bi se slučaju mogla naći u ratu na dvije fronte – ratu koji si ne može priuštiti. Barzani je i zbog toga pod velikim pritiskom.

Preporuka uredništva