1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mala škola Europe švedskog premijera

16. srpnja 2009

Švedski premijer Fredrik Reinfeldt nije osoba osobite karizme, ali je pragmatično i mirno Europskom parlamentu ove srijede (15.7.) predstavio prioritete njegove zemlje dok predsjeda Europskom unijom.

https://p.dw.com/p/Iqlp
Jose Manuel Barroso pokazuje na švedskog premijera Fredrika Reinfeldta.
Sada on ima riječ: Jose Manuel Barroso pokazuje na švedskog premijera Fredrika Reinfeldta.Foto: AP

Reinfeldt je u svojem obraćanju nekoliko puta apelirao na suradnju kao ključnog elementa Europe. Na suradnju i zemalja članica, baš kao i Europskog vijeća, Parlamenta i Komisije. U svom izlaganju se osvrnuo na čitav niz tema, od politike azila, preko pitanja sigurnosti pa sve do pitanja koje je za Švedsku veoma teško: proširenja Europske unije. Reinfeldt se nada i skorom rješenju podjele otoka Cipra. No, i za švedskog premijera su dva problema osobiti izazovi: gospodarska kriza koja će neminovno izazvati velik broj nezaposlenih i promjena klime.

Šveđani teže postići jedinstvenu poziciju svih zemalja Europske unije s kojim bi izašli na predstojeći sastanak na vrhu UN-a o klimi. Vremena je malo: ta konferencija će se u Kopenhagenu održati već u prosincu. Tu je Reinfeldt i zastupnike podsjetio kako na našoj planeti temperatura stalno raste i kako je nužno da se hitno reagira. Jer ako se zbog topljenja leda na polovima razina mora poveća za samo jedan metar, biti će poplavljena golema prostranstva i na stotine milijuna ljudi će ostati bez svojih domova. Švedski premijer je podsjetio kako bi to osobito pogodilo zemlje Azije, poput Bangladeša i istoka Kine.

Zaštita klime otvara nova radna mjesta

Plenarna dvorana Europskog parlamenta
"I ovdje ih ima mnogo koji nemaju osobita iskustva demokracije"Foto: AP

Prijelaz na alternativne izvore energije donosi višestruku korist: štiti se klima, raste gospodarstvo i stvaraju se nova radna mjesta. Predsjednik Europske unije je zabrinut zbog mogućih posljedica gospodarske krize pa je zatražio hitna rješenja prije nego što problemi postanu kronični.

Oko procesa usvajanja Lisabonskog sporazuma Reinfeldt je bio vrlo oprezan: uopće ne želi govoriti kako Europa već ima novi sporazum, nego podsjeća kako se mora pričekati. Tu je i referendum u Irskoj, ali su potrebna i još tri potpisa predsjednika zemalja članica kako bi se zaključio proces ratifikacije Lisabonskog sporazuma.

Na kraju Reinfeldt je predstavio svoju viziju budućnosti Starog kontinenta, o Europi koja otvara mogućnosti osobnih sloboda, demokracije i ljudskih prava. Reinfeldt na ove osnovne vrijednosti prije svega podsjetio zastupnike zemalja članica koji, kako smatra, "nemaju dugo iskustvo života u slobodi". Zato je i podsjetio: zajedno smo snažni, usamljeni nismo.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: A. Šubić