1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Makroekonomske prognoze za Hrvatsku

U Bruxellesu je Europska komisija predstavila makroekonomske projekcije za 25 zemalja članica, dvije pristupajuće i dvije kandidatske zemlje među kojima je i Hrvatska. Prema podacima Komisije realni rast bruto domaćeg proizvoda u 2005. godini u Hrvatskoj rastao je brže od očekivanog, a u 2006. i 2007. godini očekuju se nastavak rasta ali u nešto manjem postotku.

Makroekonomske prognoze za Hrvatsku

Makroekonomske prognoze za Hrvatsku

Realni rast BDP-a u Hrvatskoj od 4,3% za 2005. te 4,4% u idućoj te 4,5% za 2007. godinu generiran je uglavnom domaćom potražnjom, posebice rastom privatnih ulaganja i višom javnom potrošnjom.

Prosječna godišnja inflacija znatno je porasla s 2,1% u 2004. na 3,3% u 2005. godinu zbog rasta cijena na tržištu energenata. Iznos izravnih stranih ulaganja u 2005. povećan je za oko 53% u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavak snažnog kreditnog rasta, veće povjerenje potrošača i etapni povrat duga umirovljenicima u sljedeće će dvije godine utjecati na rast osobne potrošnje.

Prema predviđanjima Europske komisije, očekuje se veći rast javne potrošnje nego prethodnih godina, za 2% 2006. i 1,1% 2007., zbog porasta broja zaposlenih u javnom sektoru i troškova vezanih za održavanje parlamentarnih izbora krajem 2007. godine.

Rast realnog izvoza će se ubrzati, 5,5% u 2006. i 5,8% u 2007. godini, u velikoj mjeri zbog izvoza usluga u skladu s očekivanim boljim rezultatima u turizmu.

Stabilna monetarna i tečajna politika držat će inflaciju na relativno niskoj razini. Za ovu godinu inflacija će iznositi 3,7%, a 2007. bi trebala pasti na 3,5%.

Europska komisija očekuje i lagani rast zaposlenosti s 0,8% u 2005. na 1% u 2006. te 1,2% 2007. godine, a stopa nezaposlenosti do 2007. trebala bi pasti na 12,3%.

Nakon pada 2005. godine, očekuje se realni porast plaća za 3,5%, što je nešto malo iznad očekivanog rasta produktivnosti u 2007. godini.

Iako se očekuje nastavak procesa umjerene fiskalne konsolidacije, veća javna potrošnja onemogućit će znatnije smanjenje deficita. Očekuje se da će deficit središnje države s trenutnih 3,9% pasti na 3,4% 2007. godine.