1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Makedonija na dobrom putu u EU

Europski je parlament zadovoljan napretkom Makedonije, ali ubuduće očekuje veći angažman u reformskim nastojanjima te rješenje spora oko imena države s Grčkom. Zahtijeva se i da vlada u Skopju istraži «slučaj el-Masri».

default

Prava manjina – ispit zrelosti za članstvo

Makedonija od kraja 2005. ima status kandidatske zemlje za članstvo u EU-u, ali pristupni pregovori još nisu počeli. No, nakon što je postignut i proveden u djelo sveobuhvatni dogovor između vlade i oporbe o načelima parlamentarne djelatnosti, europski zastupnici smatraju kako pristupne pregovore treba otvoriti što prije. Europarlamentarci su pozitivnim ocijenili rezultate rada Makedonije u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i CEFTA-e. Europski parlament pozdravlja napredak što ga je Makedonija, otkako je predala zahtjev za članstvo, ostvarila u ispunjavanju političkih kopenhagenskih kriterija.

Više obzira prema nacionalnim manjinama

«Optimalan uspjeh u provedbi gospodarskih reformi nije ostvariv, ako se prije toga ne postigne politički konsenzus i povjerenje među narodima», doslovno stoji u «svjedodžbi» Europskog parlamenta o Makedoniji. Poštivanje i integracija «naroda koji nisu u većini» temeljni su preduvjet za članstvo. Europski parlament je primjerice ukazao na nužnost pojačanog korištenja jezika manjina, teroritorijalnog preuređenja općina ili primjene načela dvostruke većine (takozvanog Badinterovog načela), a to znači da je za usvajanje odluka potrebna većina ne samo glasova zastupnika u Sobranju, već i predstavnika manjina.

Osim toga s istim angažmanom treba nastaviti započete reforme. Europski parlament spominje tu područja unutarnjih poslova, pravosuđa, javne uprave, borbe protiv korupcije, politike izdavanja viza ili neovisnosti javne radiotelevizije. Ukazuje se i na potrebu poduzimanja daljnjih mjera, na primjer na području zaštite okoliša, regionalne suradnje (prije svega s Grčkom i Kosovom), poboljšanja prekogranične infrastrukture, osobito u željezničkom prometu, borbe protiv nezaposlenosti, siromaštva, socijalnih suprotnosti te na području obrazovanja, kadrovskih ulaganja i pristupa internetu.

Sukob oko imena nije prepreka pregovorima

Pitanje sukoba oko imena države između Makedonije i Grčke još uvijek nije riješeno, žale europski zastupnici, ali pozdravljaju da je Makedonija promijenila zastavu i dio ustava, čime je potvrdila kako nema nikakvih teritorijalnih težnji prema susjedima. Plenum je zatražio i od Atene i od Skopja da se brzo dogovore oko imena, te poručio kako pitanje imena ne smije biti prepreka za otvaranje pregovora o članstvu Makedonije u EU-u.

Zastupnici su naglasili da vlada u Skopju mora preispitati okolnosti pod kojima su agenti CIA-e 2003. u Makedoniji oteli njemačkog državljanina Kaleda el-Masrija i odveli ga u Afganistan, te objaviti rezultate istrage. Europski zastupnici traže od makedonske vlade da pronađe mogućnost izlaska iz bilateralnog sporazuma o imunitetu s SAD-om, jer on potkopava sveobuhvatnu učinkovitost djelatnosti Međunarodnog kaznenog suda.