1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Makedonija: 72 povratnika iz IS-a

Nakon terorističkih napada u Bruxellesu, raste zabrinutost i u Makedoniji. Naime, službeno je priopćeno da su se u tu zemlju vratila 72 borca iz Sirije. Što to znači za sigurnost građana?

„Samo u Makedoniji imamo 72 povratnika, osoba koje su bile na ratištima. Otišli su kao ekstremisti, vratili se kao teroristi“, izjavio je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov povodom terorističkih napada u Bruxellesu, uvjeravajući građane da ipak mogu biti mirni, jer nadležne službe uspješno vode brigu o sigurnosti. Podatak o broju povratnika nije nov. Sličnu brojku šef države je iznio i prošle godine: „U Siriji ima 110 boraca iz Makedonije, 25 ih je poginulo, a 69 se vratilo u zemlju.“

S obzirom da se brojke ne smanjuju, postavlja se pitanje što poduzimaju sigurnosne službe? Možda zbog povjerljivosti informacija, Ministarstvo unutarnjih poslova nije dalo odgovor kakve su mjere poduzete i obuhvaćaju li brojke i osobe koje su privedene tijekom policijske akcije „Ćelija“?

Spremnost za brzu reakciju

Đorđe Ivanov

Đorđe Ivanov: "Vratili su se kao teroristi"

U nedostatku konkretnih informacija, stručnjaci za sigurnost fokus stavljaju na prevenciju. Vojno-politički analitičar Blagoja Markovski smatra da će se broj povratnika povećati zbog surovih ratnih zbivanja, kao i zbog konkretnih ciljeva povezanih s matricom džihadizma.

„Svi ovi povratnici, ukoliko se ne resocijaliziraju, predstavljaju posredno i neposredno opasnost za sigurnost Makedonije. Posredna opasnost je kroz mobilizaciju, propagiranje i vrbovanje novih boraca za ratišta u Siriji. Neposredna opasnost je, međutim, direktna prijetnja za sigurnost zemlje izražena kroz terorizam i druge vidove organiziranih ili pojedinačnih činova nasilja na osobe, vitalne objekte i infrastrukturu. Od kako su zemlje na takozvanoj Balkanskoj ruti zatvorile svoje granice za izbjeglice, Makedonija mora biti spremna za brzu reakciju. Ekstremisti i određene istaknute strukture Islamske države kroz terorističke napade mogu izazvati nepovoljnu sigurnosnu situaciju i veću destabilizaciju regije. Od koristi bi im mogla biti i rastrganost službi sigurnosti koje su angažirane na suzbijanju izbjegličke krize na južnoj i sjevernoj granici“, ocjenjuje Markovski.

Angažman sigurnosnih službi i dalje će u velikoj mjeri biti usmjeren na kontrolu granica, s obzirom da je ovih dana podržan prijedlog da se do 15. lipnja produži njihov angažman na južnim i sjevernim granicama. Prva odluka da se formiraju specijalne jedinice za kontrolu tranzita izbjeglica, donesena je u kolovozu prošle godine s rokom važenja od 30 dana, a zatim je bila produžena.

Nužna sigurnosna procjena

Mogu li građani stvarno biti spokojni nakon saznanja da su u zemlji 72 povratnika s ratišta?

„Ukoliko nadležne sigurnosne službe dođu do saznanja za takve osobe, trebale bi osigurati operativne i pravno relevantne dokaze o njihovom sudjelovanju u vojnim i paravojnim formacijama u inozemstvu i da počnu njihovo procesuiranje – podnošenjem kaznenih prijava i daljim procesuiranjem od strane tužiteljstva“, kaže dr. Tome Batkovski, profesor na Fakultetu za sigurnost. Prema njegovim riječima, treba imati u vidu da je Makedonija u regiji koja je označena kao regrutna baza za ekstremne islamističke organizacije, što znači da tu činjenicu treba vrlo ozbiljno shvatiti. Također je potrebna temeljna sigurnosna procjena o tome kolike su prijetnje za Makedoniju od strane pojedinaca i organizacija, s pozicije islamskog fundamentalizma.

„Na osnovu te procjene, nadležne službe su dužne provesti niz operativnih mjera za pravovremeno otkrivanje, praćenje, dokumentiranje i sprečavanje svih aktivnosti koje spadaju u zločin protiv države.“ U to se ubrajaju i aktivnosti koje imaju za cilj otkrivanje osoba koje planiraju terorističke napade - od regrutiranja pojedinaca i indoktrinacije do neposrednog izvršavanja terorističkih akcija. Glavni zadatak svake države je da na vrijeme spriječi teroristički čin u jednoj od pripremnih faza. Taj plan bi trebalo provesti kroz kontinuiranu suradnju sa službama sigurnosti susjednih zemalja i suradnjom sa SAD-om, Rusijom i Turskom“, kaže Batkovski.

Predsjednik Ivanov se u više navrata žalio da upravo ta suradnja ne funkcionira, unatoč naporima Makedonije. „Moja kritika je usmjerena upravo na to. I države i službe bi trebale razmjenjivati saznanja i uvijek biti korak ispred bilo kakvih prijetnji. Službe moraju surađivati na sigurnosnom planu i razmjenjivati informacije. Da ne budu robovi birokratske procedure – nismo u EU-u i nemamo pristup bazama podataka… Mi to nudimo za sigurnost kontinenta i drugih zemalja EUa-a, koje će i u budućnosti biti suočene s terorističkim napadima i prijetnjama. Ali ne samo Europa, ovo je planetarni problem“, rekao je Ivanov.

Uhićenja u akciji „Ćelija“

U Makedoniji je u tijeku sudski postupak protiv osoba optuženih za regrutaciju boraca za sirijsko-iračke fronte koji su uhićeni u akciji „Ćelija“ koja je počela 6. kolovoza prošle godine. Poslije višemjesečne istrage prikupljeni su dokazi da su oni bili u paravojnim formacijama, da su vrbovali i poticali ljude da im se priključe, kao i da su prikupljali financijska i logistička sredstva. Tijekom akcije je izvršeno 28 premetačina u Skoplju, Gostivaru, Kumanovu i Strugi najprije je uhićeno devet osoba, a poslije nekoliko mjeseci još četiri. Za dvadeset osoba se još uvijek traga. Policija nije priopćila jesu li svi oni uvršteni u broj od 72 povratnika.

Pavle Trajanov

Pavle Trajanov: "Nužna je socijalizacija"

Makedonija je do sada u više navrata od strane IS boraca bila označena kao moguća meta napada. Bivši ministar unutarnjih poslova Pavle Trajanov smatra da je zemlja stabilna i da nema informacija da je bila moguća meta terorističkih napada. Aktivnosti, prema njegovim riječima, trebaju biti usmjerene prema prevenciji.

„Nije potrebna paradna manifestacija sile, već mobilizacija obavještajnih kapaciteta i suradnja službi s ciljem pravovremenog otkrivanja i prevencije. Pored nadziranja onih koji su sudjelovali u sukobima u Siriji, potrebno je uključivanje vjerskih zajednica, utjecajnih pojedinaca, nevladinih organizacija, političkih stranaka i medija za njihovu socijalizaciju i odvraćanje od aktivnosti s kojima može biti ugrožena sigurnost građana“, poručuje Trajanov.

Većina stručnjaka se slaže da klasične sigurnosne mjere post festum daju slabe rezultate ako im ne prethodi prevencija. Oni smatraju da se najbolja zaštita od ekstremizma postiže kroz socijalne mjere koje imaju za cilj sprečavanje nasilja. Na resocijalizaciju mladih apelirao je još prošle godine i poglavar Islamske vjerske zajednice u Makedoniji Sulejman Redžepi. On se zalagao za konkretne programe - koji su se u Švicarskoj i Njemačkoj pokazali kao dobri – kada vjernici pomažu resocijalizaciju onih koji su osuđeni zbog ratovanja u inozemstvu.

„Cilj je da se s njima radi i za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne. Naš program može zaživjeti i u zatvorima, na legalan i legitiman način. Zaista treba ljude vratiti na pravi put“, naglašava Redžepi.

Prema neslužbenim podacima, oko 3.000 ljudi koji su sudjelovali u borbama u Siriji, trenutno žive kao povratnici na teritoriju EU-a. Mnogi od njih su u povratku koristili Balkansku rutu. Utvrđeno je i da su neki od njih prošle godine sudjelovali u terorističkim napadima u Parizu.