1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Ma kakva sveta noć!?" - nacisti i Božić

Izložba "Ma kakva sveta noć!?" pruža šokantan uvid u to kako je Hitler koristio Božić kao propagandno sredstvo. Izložba pokazuje kako su nacisti aktivno koristili Božić za širenje svoje ideologije.

Plakaz za izložbu: Ma kakva sveta noć!?

"Ma kakva sveta noć!?"

Izložba "Ma kakva sveta noć!?" osvrće se na razdoblje I. i II. svjetskog rata i sačuvanim slikama, pamfletima i čestitkama daje preciznu sliku kako su nacisti politizirali Božić. Nisu nacisti prvi došli na ideju koristiti Božić u svoje svrhe. Još za vrijeme Prvog svjetskog rata vojni simboli poput željeznog križa ili kacige stavljali su se na božićna drvca. A u II. svjetskom ratu Božić je postao sredstvo nacističke propagandne mašinerije.

Neprihvatljivo židovsko dijete

Plakat s izložbe: svijeća i svastika

Svijeća i svastika

Kršćanska vjera i blagdani bili su zapravo suprotni principima nacionalsocijalizma. Stoga su nacisti našli načina kako se osloboditi tradicionalnih krišćanskih korjena Božića i umjesto njih poslužiti se mitovima o germanskom bogu Votanu, (Wotan/Odin), kaže Barbara Kirschbaum iz Dokumentacionog centra za nacističke zločine u Kölnu: "Jedan od ciljeva nacističke ideologije bio je prevazići (pobijediti) kršćansku vjeru. Oni su pokušali pronaći vezu između arijske ideje i kršćanske tradicije."

Nacisti su "prekrstili" Božić u "Julfest", prema skandinavskoj tradiciji, po kojoj se u isto vrijeme, nakon najkraćeg dana u godini, 21. prosinca, slavi novi dolazak sunca. Rođenje židovskog djeteta, pa bilo ono i spasitelj Isus Krist, snažno se kosilo s nacističkom ideologijom. Nacisti, inspirirani klasičnom slikom Isusa, Marije i Josipa, pronašli su novi koncept za Božić, koji počiva na uzdizanju modela arijske porodice. Njemački kršćani, iako ljuti zbog ovakvog skrnavljenja kršćanskih običaja i blagdana, nisu imali snage i hrabrosti za prosvjed protiv takve propagande. Barbara Kirschbaum pojašnjava zbog čega: "Crkva je prihvatila ponašati se popustljivo. Vjerovali su u sporazum koji su odredili nacisti po načelu: 'Ne buni se i pustit ćemo te na miru'. Tu nije bilo otvorenog protivljenja."

Plakat s izložbe koji prikazuje majku s djecom i njemačkog vojnika

Nacističke vrijednosti, a ne kršćanske

Kako bi kod građana potaknuli osjećaj nacionalnog ponosa tijekom Božića, nacisti su kupovali poklone za siromašne, i davali im hranu i piće. Na jednom nacističkom pamfletu iz tog vremena, koji se nalazi u Dokumentacionom centru u Kölnu piše: "Tijekom Božića nema zime i gladi za siromašne". Barbara Kirschbaum pojašnjava: "Običaj da se dijele pokloni služio je stvaranju mita po kojem se nacisti brinu za siromašne i onemoćale."

Božićem nisu manipuli rali samo nacisti

Neki od nacističkih običaja održali su se do danas. Tako su recimo, pod njihovim utjecajem, mnoge božićne pjesme izbrisane iz kolektivnog pamćenja. "Nacisti su pokušali zabraniti neke pjesme otvoreno kršćanskog sadržaja. Neke od tih pjesama su prepjevane a neke su potpuno iznova aranžirane. Jedna od njih naziva "Hohe Nacht der klaren Sterne" dobila je naziv: "Es ist für uns eine Zeit angekommen" - "Za nas je došlo vrijeme". Ona je još popularna u nacističkoj verziji. Mnogi i dan danas čak u crkvi pjevaju ovu verziju a da uopće nisu svjesni njenog povijesnog konteksta i promjene teksta."

Plaka s izložbe: njemački vojnik sa kacigom kakva se nosila u Prvom svjetskom ratu ispred božićnog drvca

Božić je za propagandu korišten još u Prvom svjetskom ratu

Nacisti su imali i posebne ukrase za jelke, s kukastim križevima i sličnim simbolima. Neonacisti danas namjerno kupuju takve ukrase. Pitanje koje se postavlja je kakva se pouka može izvući boravkom na jednoj ovakvoj izložbi? Barbara Kirschbaum: "Jedna stvar je da vas takva izložba pobuđuje na razmišljanje. Ona pokazuje da povijest piše čovjek, pa tako i povijest Božića, koja se može iskoristiti u propagandne svrhe. Božić je vrlo dobar primjer jer njime nisu manipulirali samo nacisti. Poslužio je na primjer i opravdavanju I. svjetskog rata. Nameće se pitanje: Kako je danas? Nadamo se da izložba ljude potiče na razmišljanje."

Autor: Thomas Faith/ Jasmina Rose

Odg. ur.: S. Kobešćak