1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Ludwig van Beethoven: briljantni čudak

Gluh, vječito neraspoložen, neiskusan sa ženama - slika je koju danas imamo o Beethovenu. I to je upravo ono što je pogodovalo nastanku legende o nesretnom i genijalnom umjetniku. No, tko je stvarno bio Beethoven?

Ludwig van Beethoven

Beethoven - genijalac teške naravi

Većina onoga što je o Beethovenu poznato temelji se na njegovoj korespondenciji i dnevničkim zapisima. Za razliku od svog suvremenika Goethea, s kojim se nikako nije slagao, Beethoven nije volio sebe gurati u prvi plan. U svojim pismima uglavnom filozofira o lošem ljudskom karakteru ili staleškim granicama koje ga ometaju u uspostavi odnosa s određenim damama. Tako je knezu Lichnowskom, koji mu se iskreno divio, jednom napisao: "Kneže, ono što jeste postali ste igrom slučaja i rođenjem, a ono što ja jesam, postao sam zahvaljujući sebi samom. Kneževa ima i bit će ih još na tisuće, Beethoven je samo jedan."

Beethoven za svaku priliku

Crtež na kojem je prikazan susret Goethea i Beethovena 1812. godine - Beethoven je Goetheu okrenuo leđa, a ovaj gleda za njim

Susret Goethea (d.) i Beethovena 1812.

Iz njegove pismene ostavštine u svakom se trenutku i prilici može izvući ono što upravo odgovara. Tako postoje njegovi citati koji sadrže revolucionarne misli, no ima i onih koji odražavaju njegovu umišljenost i sebičnost. Zato ne čudi da su se njegov lik i djela kasnije zloupotrebaljavali u političke svrhe, i to u svim epohama i ideologijama. Tako su ga za vrijeme Vajmarske republike svojatali i ljevičari i desničari. Ljevica je revolucionarni karakter njegove glazbe uspoređivala sa svojim idejama, dok je desnica isticala njegovu navodnu mržnju prema Francuzima. Taj se trend nastavio i kasnije, pa je upravo njegova Deveta simfonija izvođena 1937. na Hitlerov rođendan, da bi ga socijalistički DDR pak predstavljao kao borca za svjetski mir.

Beethoven kao hiroviti umjetnik

Beethovenov portret, djelo slikara Josefa Stiekera iz 1819.

Beethovenov portret, djelo slikara Josefa Stiekera iz 1819.

Na kraju je samo jedno sigurno: kod Beethovena nije vidljiv neki konkretni politički smjer, budući da su njegove izjave često bile krajnje proturječne. Uostalom, njega je u prvom redu zanimala jedna druga revolucija: ona glazbena. I s njom je vrlo dobro zarađivao. Također je bio poznat i po smislu za poslove, pa ipak je živio u staroj ruševnoj kući u blizini Beča, a ni u svoju vanjštinu nije puno ulagao. Beethoven se nikada nije ženio - živio je samo za glazbu. Prijepodne je skladao, u podne se dobro najeo, a poslijepodne je izlazio u šetnju. Mi ga danas doživljavamo onakvim kakvog ga prikazuju stotine slika i kipova, s divljom razbarušenom frizurom i strogim pogledom. Pri tome se zaboravlja ono što je uvelike utjecalo na njegov karakter: gluhoća.

Gluhi glazbenik

Beethovenov kip u vrtu njegove rodne kuće u Bonnu

Beethovenov kip u vrtu njegove rodne kuće u Bonnu

Jedva da je prešao tridesetu kada je postalo jasno da od svijeta više ne može prikriti sve slabiji sluh. Gluhi glazbenik? Beethoven čak pomišlja na samoubojstvo, povlači se u sebe. Već je napisao i oproštajno pismo, koje nikada nije poslao. U njemu stoji jedna i od najpoznatijih Beethovenovih rečenica o sebi samome: "Oh, vi ljudi, koji me smatrate neljubaznim, tvrdoglavim i mizantropom, koliku mi nepravdu činite!"

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic