1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Lužički Srbi - njemački Slaveni protestantske vjere

Na krajnjem njemačkom istoku, u Lužici, već 1.000 godina žive Lužički Srbi. Govore slavenskim jezikom koji je pod utjecajam češkog i poljskog, balkanske Srbe nazivaju "južnim Srbima", većinom su protestanti.

Dvogodišnji mladoženja Nikos ljubi svoju mladu Katju. Stari običaj u kojem djeca u odjeći mladenaca slave praznik ptica.

Dvogodišnji mladoženja Nikos ljubi svoju mladu Katju. Stari običaj u kojem djeca u odjeći mladenaca slave praznik ptica.

Mala slavenska manjina, Lužički Srbi, s puno energije trudi se obraniti svoj jezik i kulturu od većinske njemačke zajednice. Lužički Srbi predstavljaju i važnu sponu između Njemačke i njenih slavenskih susjeda, primjerice Poljske. Njemačka vlada ovu prednost želi iskoristiti i tako ostvariti užu suradnju s Poljskom kad je riječ o politici prema nacionalnim manjinama. Nedavno je službeno izaslanstvo iz Varšave posjetilo Lužičke Srbe.

Pjesma za goste

Petnaestak mališana okupilo se u vrtu svog dječjeg vrtića u Crostwitzu i pjevaju na lužičkom. Stigli su im važni posjetitelji. Iz Berlina je stigao parlamentarni povjerenik za manjine Christoph Bergner, zajedno sa svojim poljskim kolegom Tomaszom Siemoniakom. Saski gradić Croswitz nalazi se u području Gornja Lužica, kulturno središte pokrajine je grad Budišin. Većina lužičkosrpske manjine živi tamo, a ima ih oko 60.000. "Ozbiljno shvaćamo slavensku manjinu u Njemačkoj. Smatramo je nekom vrstom mosta prema Poljskoj i nadamo se da će i njemačka manjina u Poljskoj igrati jednu vrstu poveznice između naših zemalja", kaže njemački povjernik za manijne Christoph Bergner.

Uskršnji jahači. Običaj Lužičkih Srba sačuvan iz 16. stoljeća.

Uskršnji jahači. Običaj Lužičkih Srba sačuvan iz 16. stoljeća.

Izolirani

Lužički Srbi zapravo govore dva slična jezika: gornjolužičkosrpski koji je pod utječajem češkog i donjolužičkosrpski pod poljskim utjecajem. Srbe sa Balkana nazviaju "južnim Srbima". Po vjeri su većinom protestanti, a manjim dijelom katolici.

Poljski predstavnik Tomasz Siemoniak smatra kako je pložaj Lužičkih Srba uisitnu poseban. Izolirani su i nema nikakvog velikog grada u blizini u kojem se govori lužičkosrpski. "Stanje s njemačkom manjinom u Poljskoj je skroz drugačije. Zbog tako velike zemlje kao što je Njemačka, zbog raznolikih mogućnosti financiranja, studentske razmjene ....a i knjiige na njemačkom je lako nabavljati."

Vrtić po imenu "Dobrodošli"

Svejedno, Siemoniak smatra zanimljivima napore koje Njemačka ulaže kako bi pomogla ovoj maloj slavenskoj zajednici. Primjerice dječji vrtić u kojem se posebna pažnja plaže na očuvanje jezika. Ime ovog projekta je Witaj što na lužičkosrpskom znači "Dobrodošli". U vrtiću djeca, uključujući i onu iz njemačkih obitelji, govore samo lužičkim jezikom. Predsjednica lužičkosrpskih školskih udruga Ludmila Budar objašnjava kako to funkcionira. "Dan protječe tako da tete u vrtiću cijeli dan sa djecom pričaju lužički. Isto tako i osoblje, u kuhinji, čistačice i domar, svi pričaju lužički." I dok Ludmila Budar svog poljskog gosta provodi kroz zgradu vrtića, vidi se na što se misli kad se kaže da Lužički Srbi mogu poslužiti kao spona između Njemačke i Poljske. Jezična barijera između gosta i djece gotovo da i ne postoji. Na kraju ovog posjeta, njemački domaćin Christoph Bergner izražava nadu da će se ovakva vrsta suradnje između dviju zemalja poboljšati. "Vrlo mi je važno bilo da s obje strane postoji snažan osjećaj da smo odgovorni za nacionalne manjine, te da pokušavamo zajedničkim radom postići što više. Dobio sam pozitivne znakove da ćemo ovako nastaviti."

Autor: Heiner Kiesel/Snježana Kobešćak