1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Lov na vještice u 21. stoljeću

Mnogima je teško zamislivo da je još i dan danas u nekim dijelovima svijeta lov na vještice svakodnevica. U nekim dijelovima Afrike je progon osoba s „magičnim svojstvima“ u posljednje vrijeme čak dobio na intenzitetu.

Hartmut Hegeler iz zapadnonjemačkog gradića Unna ima jedan jedini cilj: ovaj protestantski svećenik i nastavnik religije u mirovini se zalaže za to da se Katharinu Henot, jednu ženu koja je živjela prije 400 godina, posthumno rehabilitira. Henot je, kao i 37 njezinih sunarodnjaka iz Kölna, osuđena i pogubljena kao vještica. Hegeler se bori za njihovu moralnu rehabiliticaju.

Na zgradi gradske vjećnice u Kölnu u veljači 2012. postavljena je figura srednjevjekovne bogatašice i optužene vještice Katharine Henot (desno). Grad bi je nakon 400 godina trebao rehabilitirati.

Na zgradi gradske vjećnice u Kölnu u veljači 2012. postavljena je figura srednjevjekovne bogatašice i optužene vještice Katharine Henot (desno). Grad bi je nakon 400 godina trebao rehabilitirati.

Hegelar nije usamljen u svojoj borbi za ispravljanje povijesnih pravnih zabluda. Ovom 65-godišnjaku je, isto kao i njegovim suradnicima iz radne grupe „Procesi protiv vještica“, stalo do toga da se javnost senzibilizira za problema tada progonjenih. No procesi koji su iz Europe nestali prije nekoliko stotina godina su i danas, kako tvrdi Hegeler, u neku ruku prisutni u svakodnevici. „Još uvijek se loše govori o drugima, mobbing je svakodnevica. Ali i mučenja i nasilje još uvijek nisu iskorijenjeni“, kaže Hegeler.

Linč nad „vješticama“

No Hegelerovi napori postaju jasniji ako se iz Europe krene u Afriku. „Posebice prije i poslije prijelaza u novo tisućlljeće su se nanizali primjeri progona u mnogi afričkim zemljama poput Konga, Nigerlije, Kameruna, Benina te posebice u Tanzaniji“, objašnjava Iris Gareis, profesorica etnologije sa Sveučilišta u Frankfurtu. Ova znanstvenica se već godinama bavi istraživanjem fenomena lova na vještice kako u povijesnom tako i u suvremenom kontekstu. Aktualna situacija je dramatična: prema nekim istraživanjima je posljednjih godina od lova na tzv. vještice u Africi poginulo više osoba nego u cijelokupnom povijesnom razdoblju u Europi. „Samo između 1994. i 1998. je u Tanzaniji oko 5.000 osoba proganjano i pogubljeno pod optužbom da se radi o vješticama“, kaže Gareis.

Hartmut Hegeler

Hartmut Hegeler

Lov na vještice u Africi zapravo nikada nije ni prestajao. Postoje povijesni podaci da je u 19. stoljeću na području „crnog kontinenta“ ova pojava bila vrlo rasporostranjena te je kolonijalnim silama zadavala velike glavobolje. No lova na vještice je bilo i u drugim krajevima svijeta poput Indije ili Latinske Amerike.

Progon po istom principu

No ono što je znanost u međuvremenu otkrila je to da se fenomen progona vještica pojavljuje ciklički i da se odvija po istom ključu bilo da se radi o povijesnim ili aktualnim primjerima. Pojedinci se optužuju da na su osnovu svojih navodnih izvanrednih sposobnosti svojim sumještanima u stanju donijeti nesreću: u obliku pomora stoke, loših žetvi ili bolesti u obitelji. Optuženi nemaju nikavih izgleda pred „argumentima“ progonitelja. Pritom kao vještice mogu biti optužene osobe različitog socijalnog statusa ili spola: ako su bogate, u selu se postavlja pitanje zašto su bogate a ako su siromašne tada ih se optužuje da su zavidne onima kojima ide dobro.

Valovi progona su naravno najčešće pojavljuju u razdobljima elementarnih nepogoda poput suša, epidemija i gladi. U Europi se to posebice odnosi na razdoblje Tridesetogodišnjeg rata (1618–1648). Narod je tada u potrazi za žrtvama i od vlasti traži da se krivci kazne. Neracionalni bijes masa često pogađa one koji se izgledom razlikuju od većine. Tako se u Africi i dan danas albino osobe vrlo često nalaze na udaru progona.

I muškarci na lomači

Prizor spaljivanja triju žena iz 1580. u drvorezu.

Prizor spaljivanja triju žena iz 1580. u drvorezu.

Tipično je za rano razdoblje lova na vještice u Europi činjenica da su na lomači kao suradnice vraga završavale isključivo žene. No od 15. stoljeća nadalje je oko četvrtina žrtava progona bilo muškog roda. Do 1782. u Europi je zabilježeno oko 60.000 žrtava progona „vještica“ i to ne samo žena nego muškaraca i djece. Najveći broj pogubljenja zabilježen je na području današnje Njemačke, nešto manje u Skandinaviji. Zanimljivo je da progona vještica u Italiji i Španjolskoj gotovo da i nije bilo.

Aktivist Hartmut Hegeler se i dalje bori za rehabilitaciju žrtava besmislenih progona. Zanimanje za njegov rad pokazale su udruge i pojedinci iz SAD-a i Japana. Rehabiliticaja „vještica“ dosad je primjenjena u desetak njemačkih gradova, na što je umirovljeni nastavnik vrlo ponosan.

Autori: Insa Moog/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva