1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Lov na utajivače poreza uz njemačku pomoć

Grčka je dugo odbijala njemačku podršku u izgradnji efikasnih financijskih službi. Sada se stvar mijenja: u Ateni su dvije vlade dogovorile odgovarajuću suradnju na tom polju.

Doček nije mogao biti srdačniji. Riječima „gospodine ministre, dragi moj prijatelju Norberte“, grčki zamjenik ministra financija Trifon Aleksijadis pozdravio je ministra financija Sjeverne Rajne-Vestfalije, Norberta Walter-Borjansa. A i „smaltalk“ s premijerom Aleksisom Ciprasom gotovo da je prenošen uživo u udarnim terminima.

Na kraju su gost iz Njemačke i njegov atenski kolega potpisali pismo namjere, kojim se obvezuju na zajedničku borbu protiv utajivača poreza u Grčkoj. Nakon toga bi oko 50 poreskih inspektora trebalo otići u Sjevernu Rajnu-Vestfaliju na stručno usavršavanje, kako bi potom mogli uslijediti dalji koraci. Domaćin Aleksijadis, novi stručnjak i šef sindikata zaposlenih u poreznoj upravi, izričito se zahvalio njemačkom gostu.

Natjerati utajivače da plaćaju porez

Walter-Borjansa kao i ministar financija Njemačke Wolfgang Schaeuble su još prije nekoliko godina ponudili njemačku pomoć u reformi financijskih službi u Grčkoj, ali za to tada nije bilo sluha. Ljevičarski premijer Aleksis Cipras je na sva zvona govorio kako se sprema boriti protiv korupcije i utajivača poreza. On je obećao i da će se odatle slijevati sredstva u budžet kojim će financirati svoj socijalni program. Utajivači poreza "neće moći mirno spavati", poručio je Cipras u subotu.

Ugodan susret: Cipras i Walter-Borjans

Ugodan susret: Cipras i Walter-Borjans

Puše li iz Atene neki novi vjetar? Ekonomist Kostas Skuras u to baš i nije potpuno uvjeren. "Ne slušamo prvi put o obuci grčkih poreznika. Još devedesetih je tadašnji socijalistički ministar, Papadopulos, potpisao odgovarajući dogovor sa Sjedinjenim Državama koji nikada nije proveden", kaže Skuras u razgovoru za DW.

S druge strane su javni prihodi 2015. premašili očekivanja. To bi mogao biti znak da se vlada ozbiljno zauzela za to da se u državnu blagajnu slijevaju porezi. No, Skuras upozorava da preveliki nameti također nisu dobri. "Samo u 2015. uvedeno je devet direktnih ili indirektnih novih vrsta oporezivanja, a to je bio razlog zašto su i povećani prihodi. No, to visoko oporezivanje bi na duže staze moglo imati suprotni učinak."

Znak odlučnosti

Zamjenik ministra pravosuđa, Dimitris Papangelopulos ne sumnja da Atena ima političku volju da se obračuna s utajivačima poreza. On je upozorio kako je vlada u "ratu" protiv utajivača i da će u tom ratu upotrijebiti sva raspoloživa oružja. A u ta oružja spadaju i CD-ovi s podacima o računima u bankovnom raju Švicarskoj. Tako su financijske službe iz Sjeverne Rajne-Vestfalije atenskom Ministarstvu financija u studenom 2015. predale CD-ove s imenima grčkih vlasnika računa u švicarskim bankama, što je u toj zemlji bilo poznato kao „Borjansova lista“. Pozivajući se na te podatke, Državno tužiteljstvo Grčke istraživalo je poslovanje atenskog ureda velike UBS banke. "Imena i adrese, molim!" - bio je naslov u ljevičarskom listu "Novine urednika". No, imena nisu poznata ni do danas. Postoje glasine da se radi o "poznatoj glumici", koja u Švicarskim bankama ima milijun i pol eura, ili pak svećenik s oko 400.000... Sredinom siječnja porezne službe su poslale opomenu na adrese prvih 20 pogođenih.

Ciprasova vlada obećava hitnu provjeru i tzv. "Lagard liste". A tu je riječ o oko 2.000 Grka koji su vlasnici računa u švicarskim bankama, koje je 2010. tadašnja francuska ministrica financija, a današnja šefica MMF-a, Christine Lagarde predala svom grčkom kolegi Jorgosu Papakonstantinouu. To su podaci koje je nekadašnji zaposleni u HSBC, Herve Falciani ukrao i ponudio Francuskoj na otkup.

Mikonos

Utajivači poreza: od malih do velikih

Nakon provjere CD-ova s poreznim podacima, Atena bi za kratko vrijeme mogla ubrati oko dvije milijarde eura od poreza i kazni, javljaju grčki mediji. Ekonomski stručnjak Skuras je skeptičan. "Ozbiljan odnos prema CD-ovima s poreznim podacima bi zahtijevao rad u tišini i bez velike pompe, kako bi vlasti mogle pronaći porezne dužnike bez da pobude preveliku pažnju. Ali, s ovoliko napisa u novinama sumnjam da je sve to na neki način politički instrumentalizirano", kaže analitičar iz Atene.

Spor oko ukradenih poreznih podataka.

Analiza CD-ova s poreznim podacima je za Grčku jedna potpuno nova situacija. I nije ni čudo što se pravnici i dalje žestoko spore oko toga smiju li se ti podaci koristiti kao dokazni materijal. Slična pravila su bila upotrijebljena u prosincu tijekom prvih kaznenih procesa zbog utaje poreza. Grčka Odvjetnička komora to smatra protuustavnim. Reakcija je stigla i iz redova Udruženja državnih tužitelja. Iz prosvjeda zbog ovakvih pravila, pet od devet članova nedavno je podnijelo ostavku. Zamjenik ministra pravosuđa Papngelopulos je reagirao ljutito.

Grigoris Kalfelis, profesor prava na Sveučilištu u Solunu, poziva na odvojen pristup. On smatra da bi moglo biti pogrešno to što su ta pravila stupila na snagu neposredno uoči objavljivanja prvih informacija o navodnim utajivačima poreza. A tu bi se mogao proširiti dojam kako se izvršna vlast miješa u zakonodavnu. Pritom se ne može shvatiti to da je u privrednim deliktima dozvoljeno korištenje nezakonitih sredstava, dok ta ista sredstva ne smiju biti upotrijebljena kada se radi o kaznenim djelima ubojstva. Ipak: "pravila su u stvari i pravno i ustavnopravno nedvojbena", kaže ovaj pravni stručnjak za DW. "Zakonodavac odmjerava različita pravna sredstva i odlučuje za ono koje mu izgleda najbolje. Iz mog ugla tu se nema što prigovoriti."

Preporuka uredništva