1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Lov na naivne u internetu

Internet je sve češće medij za velike prijevare. Kriminalci stalno smišljaju nove trikove kako bi došli do tuđih bankovnih računa. Takve su primjerice e-mail poruke koje izgledaju kao da ih šalju banke i u kojima traže osobne podatke i tajne brojeve, takozvane PIN-ove.

Čuvajte se phishinga

Čuvajte se "phishinga"

Te su poruke nazvane phishing-mailovi, a svakoga dana internetom ih prolazi oko osam milijuna. I brojni naivni se na njih upecaju. Samo u Njemačkoj je prošle godine tako nanesena šteta od nekoliko milijuna eura i stalno je u porastu.

Korisnici interneta mogu na dva načina postati žrtvama «phishing» poruka. Primjerice, tako što nasjednu e-mail, koji izgleda kao da ju šalje njihova banka ili neki pošten ponuđač usluga u internetu i ispune tražene podatke, upozorava Kurt Einzinger, dopredsjednik udruge europskih ponuđača internetskih usluga: «U pravilu se tu radi o korisničkom identitetu, zaporci ili «passwordu», korisničkom kodu itd. Načelno se može reći da banke takve podatke nikada ne traže preko e-maila, a to znači da sa svime što ide u tom smjeru treba biti oprezan i ne odgovarati na to.»
Nijedna se prava banka ne obraća svojim korisnicima preko e-maila. Mnogi su korisnici toga svjesni i ne nasjedaju porukama prevaranata. Zato su kriminalci postali još suptilniji. Konstruiraju špijunske programe koje korisnik nesvjesno skine s interneta: «To se događa tako što čovjek posjeti neku stranicu u internetu ili otvori neki program uslijed čega na njegovom računalu bude instaliran špijunski program», pojašnjava Frank Ackermann iz Saveza njemačkog internetskog gospodarstva. Ti programi neprimjetno bilježe broj bankovnog računa i zaporke i šalju ih prevarantu. Da bi čovjek spriječio instalaciju takvih programa može pomoći primjerice odabir najvišeg stupnja sigurnosti na «browseru», dakle programu koji čovjek koristi za «surfanje» po internetu, načelan oprez kod svih poruka koje imaju privitak i korištenje antivirusnih programa: «Treba koristiti aktualizirane antivirusne programe, pri čemu uvijek pred očima valja imati da oni u pravilu ne mogu prepoznati više od 30 posto aktualnih virusa. Preostalih 70 posto predstavlja veliku opasnost. Zato se čovjek po internetu mora i dalje kretati oprezno.»
Tko unatoč tome postane žrtvom «phishinga» Frank Ackerman mu savjetuje: «U svakom slučaju da podnese kaznenu prijavu, radi se o kažnjivom djelu. I špijuniranje tuđih podataka i inficiranje tuđih računala preko «phishing-mailova» kažnjiva su djela. Počinitelje koji budu prijavljeni gone državna odvjetništva. Ako čovjek primijeti takav «phishing-mail» ne bi trebao poruku odmah poništiti nego iščitati podatke pošiljatelja. Državno odvjetništvo već ima specijalizirane odjele za gonjenje takvih slučajeva.»
U međuvremenu su reagirali i ponuđači «browsera» za internet. Najšečće korišteni program za surfanje po internetu, Microsoftov, u najnovijoj verziji ima posebnu zaštitu, kaže Greg Spietzle: «U naš novi Internet Explorer 7.0. ugradili smo dobru tehnologiju. On ima zaštitu protiv «phishinga», to znači ako vas neki e-mail odvede na opasnu stranicu bit ćete upozoreni. Tako su i korisnici i oštećena poduzeća bolje zaštićeni.»
Ali, stopostotne zaštite nema ni s najboljim zaštitnim programima.

  • Datum 12.09.2006
  • Autor Jessica Sturmberg
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZoI
  • Datum 12.09.2006
  • Autor Jessica Sturmberg
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZoI