1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Londonu prijeti ujedinjenje Irske

Britanska premijerka Theresa May ima pune ruke posla. Dok jednim okom gleda na Škotsku gdje najavljuju novi referendum o neovisnosti, postoji još jedna, doduše manja prijetnja: referendum o ujedinjenju dvije Irske.

Britanska premijerka Theresa May ima pune ruke posla. Dok jednim okom gleda u Škotsku gdje najavljuju novi referendum o neovisnosti, postoji još jedna, doduše manja prijetnja: referendum o ujedinjenju dvije Irske.

Irci nisu narod sputan tabuima. Često na ulici ili u pubu otvoreno govore o novcu, vjeri, seksu. Ali već više od dva desetljeća jedna tema nekako zvuči kao tabu: ujedinjenje Irske. Glasanje o Brexitu je, prvi put poslije čitave jedne generacije, rasplamsalo rasprave o mogućnosti ujedinjenja. S obje strane 510 kilometara duge granice, u Republici Irskoj i Sjevernoj Irskoj, se govori o referendumu.

Ranije ovog mjeseca je premijer Irske Enda Kenny, inače suzdržan o pitanjima unutarirske granice, prvi put spomenuo da bi se Sjever mogao pridružiti njegovoj zemlji. Čak je to opisao logičnim, podsjećajući na ujedinjenje dvije Njemačke nakon pada Berlinskog zida. To je bio signal za novinske kolumniste i radijske rasprave da se smjesta započne s razmatranjem prednosti i mana eventualnog ujedinjenja.

Iako je zasad sve samo na razini glasnog razmišljanja, događaji oko Bregzita mogli bi djelovati poput pogonskog goriva za irsko ujedinjenje. Jer Britanci jesu tijesnom većinom odlučili napustiti EU, ali su Sjeverni Irci većinski bili za ostanak.

Granica je ključ

Jon Tonge, politolog sa Sveučilišta u Liverpoolu, kaže da je „ključna promjena“ ona u stavu irskog premijera Kennyja. „To je prvi put da on govori o temi ujedinjenja. Tu je veliki obrat. Kao premijer Republike Irske, on je do sada upadljivo izbjegavao govoriti o tome“, kaže Tong za DW.

Kennyjevi komentari u skladu su s interesima irskog gospodarstva i građana – da granica sa Sjevernom Irskom, to jest Velikom Britanijom, ostane otvorena i bez carina. Kenny je u utorak bio prvi strani državnik koji je posjetio novu britansku premijerku Theresu May u Londonu. Dan ranije je konzervativna premijerka otišla u Belfast kako bi umirila Sjeverne Irce, obećavajući da se po pitanju jedine britanske kopnene granice ništa neće promijeniti.

Od neovisnosti Irske, Dublin i London su uspostavili takozvanu zajedničku zonu putovanja pa su kontrole na granici uvođene samo u vremenima građanskog rata u Sjevernoj Irskoj. Kako bi sačuvala mogućnost da njeni građani jednostavno ulaze u Britaniju, Irska je – baš kao i Britanija – odbila biti dio Schengena.

Podijeljeni političari

Theresa May smiruje čelništvo Sjeverne Irske - Arlene Foster i Martin McGuiness

Theresa May smiruje čelništvo Sjeverne Irske - Arlene Foster i Martin McGuiness

Čak i ako bude pronađeno neko rješenje za granicu, mnogi u Sjevernoj Irskoj sada bacaju drvlje i kamenje na London zbog odluke da se napusti EU. Šarena grupa političara i aktivista uputila je pismo premijerki May tražeći da, prije nego što pokrene mehanizam istupanja iz EU-a, smisli što će sa obvezama koje London ima prema Sjevernoj Irskoj i mirovnom procesu. Ukoliko to ne uradi, njeni potezi bi mogli biti provjereni pred Vrhovnim sudom, stoji u pismu.

Sam politički establišment je podijeljen. Sjeverna Irska ima kompliciran sustav vladanja u kojem je dio ovlaštenja prenijet iz Londona i o tom dijelu se trenutno stara „pokrajinska“ premijerka Arlene Foster. Ona se zalaže za jedinstvenu Britaniju i podržala je izlazak iz EU-a. Njezin zamjenik Martin McGuinness dolazi iz stranke Sinn Fein koja je bila za ostanak u EU. Sada McGuinness glasno zahtjeva referendum o ujedinjenju Irske s obje strane granice.

To ne bi bilo prvo takvo glasanje, mada se ono prvo teško i može računati kao takvo. Naime, 1973. je čak 99 posto sjevernoirskih glasača podržalo ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali taj kontroverzni referendum su bojkotirali svi katolici jer se provodio tijekom jedne od najkrvavijih faza građanskog rata.

Neizvjestan ishod

Parada u Belfastu

Hoće li Irska iz dva dijela ponovno postati cijela

Ni danas nije veliko oduševljenje idejom o ujedinjenom irskom otoku. Prema anketama – doduše iz prošle godine, dakle prije glasanja o Brexitu – samo 13 posto Sjevernih Iraca bi glasalo za ujedinjenje na kraći ili srednji rok. U južnom dijelu, Republici Irskoj, podrška ujedinjenju znatno je veća i iznosi dvije trećine.

Od podjele otoka 1922. produbio se i gospodarski jaz. Dok Republika izvozi robe u vrijednosti od 89 milijardi eura, Sjever ovisi od javnog sektora i izvozi tek za šest milijardi eura godišnje. Standard u Republici Irskoj je gotovo dvostruko viši, pa i u Dublinu neki strahuju da bi ujedinjenje moglo srozati taj standard.

Tehnički, britanski državni tajnik za Sjevernu Irsku ima obavezu raspisati referendum ukoliko se „čini vjerojatnim“ da bi većina u S. Irskoj glasala o pridruženju susjednoj zemlji. No nije do kraja jasno na osnovu čega državni tajnik procjenjuje kakav je ishod „vjerojatan“.

Kolika podrška projektu ujedinjenja zaista postoji? To ne može procijeniti čak ni poznati sjevernoirski analitičar Newton Emerson. On kaže da ne može biti jednostavnog prebrojavanja po vjerskoj pripadnosti, jer su čak i mnogi katolici bliži Londonu, smatrajući da je ostanak u Velikoj Britaniji bolji za gospodarstvo.

„Uvijek se pretpostavljalo da bi ishod referenduma bio nedvojben jer imate katoličku većinu u stanovništvu i nacionalno opredijeljenu većinu u lokalnom parlamentu. Ali sada je sve zbrkano“, kaže Emerson za DW. „Dakle ne znamo kakav je presjek stanja, a ne možemo tek tako da organizirati referendum kako bismo to provjerili.“