1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Ljudska prava na celuloidnoj vrpci

Globalna ekonomska kriza svoj je danak uzela i na području zaštite ljudskih prava. Stoga je sedmi po redu Human Rights Film Festival, koji danas (7.12.) počinje u Zagrebu, pravi događaj u pravo vrijeme.

Plakat Human Rights Film Festival

Umjetnošću za ljudska prava - Human Rights Film Festival u Zagrebu

Čak i članice G-20 pod izgovorom ekonomske krize zanemaruju bavljenje ljudskim pravima, a globalna situacija preslikava se, dakako, i na Hrvatsku, koja je primjerice u odnosu na 2008. godinu, prema izvješću Reportera bez granica, pala za 33 mjesta na ljestvici medijskih sloboda. Uoči Dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca, tim se temama daje posebna pozornost, a već sedam godina u Zagrebu tim se povodom održava i festival koji kroz filmske programe, ali i izložbe, okrugle stolove i tribine apostrofira primjere najtežih slučajeva kršenja ljudskih prava.

Gay pokret u Jeruzalemu

Voditelj festivala Petar Milat

Voditelj festivala Petar Milat - kriza utječe na ljudska prava

Dokumentarni film o susretu studenata koji su blokirali zagrebačke fakultete i seljaka koji su prosvjedovali pred resornim ministarstvom večeras (7.12.) otvara sedmi Festival filmova o ljudskim pravima – naznaka je to tematskog fokusa koji je upravo zbog posljedica ekonomske krize stavljen na socijalna prava, no – kako ističe voditelj festivala Petar Milat - gledana iz šire perspektive u kojoj crno-bijele podjele možda više nisu adekvatne za opisivanje stanja u kojem živimo: „Želimo pokazati situacije o kojima pojedinci koji su isključeni na jednoj razini, recimo ekonomskoj, s druge strane isključuju nekoga drugoga po drugoj osnovi,“ objašnjava Milat dodajući da mehanizmi isključivanja i kršenja ljudskih prava mogu biti vrlo kompleksni i nepregledni, pa je namjera organizatora bila pokazati kako se takvim situacijama može suprotstaviti: „Prikazujemo primjerice film „Grad od granica“ koji govori o gay populaciji u Jeruzalemu i analizira tu mnogostrukost isključivanja u kojoj se homofobija isprepliće s vjerskim i etničkim sukobima.“

Prava žena od Irana do Afrike

Ravnatelj Centra za ljudska prava Tin Gazivoda

Ravnatelj Centra za ljudska prava Tin Gazivoda

Dio programa posvećen je i pitanju prava žena – rad redateljice Claire Denis bavi se tako današnjim životom kolonijalne obitelji u Africi, a film iranske autorice i poznate video umjetnice Shirin Neshat „Žene bez muškaraca“ prati živote četiriju žena tijekom previranja u Iranu 50-ih godina. Dijagnosticirajući, pak, stanje ljudskih prava u Hrvatskoj Petar Milat kao još uvijek najvažniji segment ističe pitanje rata i poraća: „Još uvijek imamo puno organizacija koje se bave posljedicama sukoba iz 90-ih, no vrlo je bitno to što su i kršenja ljudskih prava, ali i borba protiv toga ušli u novu fazu jer više nema fizičke prijetnje, pa su kršenja manje vidljiva i raspršenija, no to ne znači da ih je manje.“ S temama socijalnih prava, poseban je, pak, problem što se svaki pokušaj da se ona brane, etiketira kao socijalizam ili idealistička ludorija bez temelja, a aktivistima je još teže djelovati u političkoj borbi protiv novih izazova kao što je očuvanje javnog gradskog prostora.

Partner organizatorima festivala Multimedijalnom institutu i Udruženju za razvoj kulture je Centar za ljudska prava čiji ravnatelj Tin Gazivoda smatra da je sedmogodišnja festivalska tradicija uspjela približiti ideju da ljudska prava nisu samo nešto čime se bavimo prigodno ili kada smo osobno ugroženi, nego da se krše i štite u različitim društvenim kontekstima diljem svijeta, a govoreći o lokalnom kontekstu Gazivoda napominje da je stanje poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj u odnosnu na situaciju prije 5 ili 10 godina osjetno bolje, a komentirajući sama socijalna prva ističe da su zbog strukturalnih problema, ali i zbog globalne recesije koja još uvijek traje dominantna pitanja gubitka radnih mjesta, adekvatnog plaćanja, rada na određeno vrijeme, nepoštivanja radničkih prava.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. ur.: Nenad Kreizer

Preporuka uredništva