Ljudska prava šezdeset godina poslije | Politika | DW | 10.12.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ljudska prava šezdeset godina poslije

Svjetski dan ljudskih prava obilježava se u srijedu u Parizu u povodu 60. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima koju je Opća skupština UN-a 10. prosinca 1948. usvojila u glavnom gradu Francuske.

Filipinke koje je mučila policija

Ljudska prava su na Filipinima (i u mnogim drugim zemljama) relativan pojam. Ove tri Filipinke su bile mučene zbog sumnje da su ubile jednog policajca.

Svijet je tada, prije više od 60 godina, odlučno kazao "nikad više" strahotama Drugog svjetskog rata i proglasio da sva ljudska bića, gdje god se nalazila i tko god bila, imaju prava koja se moraju poštivati u svim okolnostima. Ta su prava iznesena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima kao temeljnom dokumentu koji je inspirirao međunarodno pravo nakon Drugog svjetskog rata ali čiji se proklamirani ideali i dalje osporavaju i u mnogim su zemljama tek daleki cilj.

Vlade su obećale da će svoje građane upoznati s tim pravima i nastojati ih zaštititi i promicati. Ali Opća deklaracija nazvana je i 'najbolje čuvanom tajnom u svijetu'. Malo ljudi zna njezin sadržaj, još manje ih je vidjelo kako izgleda. Vlade nisu distribuirale Deklaraciju kao što su trebale, već su govorile kako ona nije prikladna njihovoj kulturi i situaciji u kojoj se nalaze.

30 članaka o pravima čovjeka

Amnesty International u Kölnu je organizirao Noć ljudskih prava

Amnesty International u Kölnu je organizirao "Noć ljudskih prava"

U 30 članaka Opće deklaracije o ljudskim pravima jasnim i jednostavnim riječima iznose se prava koja jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu. Povelja sadrži korpus najvažnijih građanskih,

političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeru, no ljudska se prava u različitim dijelovima svijeta različito doživljavaju i primjenjuju. Šest desetljeća nakon usvajanja, Opća deklaracija o ljudskim pravima danas je suočena i s novim izazovima, poput borbe protiv terorizma, "cyber-disidentstva" i uzletom zemalja poput Kine.

Ujedinjeni narodi su 1966. godine donijeli dva dokumenta kojima se razrađuju slobode i prava navedena u Općoj deklaraciji, a prihvatilo ih je 130 zemalja. One su se svojim potpisom obvezale da će jamčiti i štititi temeljna ljudska prava i slobode. Razvoj znanosti rezultirao je donošenjem dodatnih pravnih instrumenata i preciziranje određenih ljudskih prava. U biologiji i medicini pojavile su se mogućnosti utjecaja na život i prava ljudi - od genetskog inženjeringa koji omogućuje kloniranje ljudskih bića, uzgajanja organa i raznih eksperimenata na ljudskim zamecima.

Godine 1997., Opća skupština UN-a usvaja Opću deklaraciju o ljudskom genomu i pravima čovjeka a Vijeće Europe zasebnu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine. Protokolom iz 1988. godine zabranjuje se kloniranje ljudi.(Hina)

Preporuka uredništva