1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Ljudska komodnost – tajna Googleova uspjeha

Devet od deset korisnika interneta poseže danas za Googleom kada želi doći do određene informacije. No, u world wide webu postoji cijeli niz drugih i drugačijih tražilica. Zašto i one nisu tako omiljene među korisnicima?

default

Najpopularnija internetska tražilica na svijetu

Uspjeh poduzeća je ogroman do te mjere da su u međuvremenu nastale i posebne riječi koje znače pretraživanje interneta: glagol guglati ili imenica guglanje. Google je postao opći sinonim za pretraživanje interneta. Ta je tvrtka svojedobno počela s radom u kalifornijskoj garaži, a danas na njemačkom tržištu ima udio od 90 posto. Pa ipak: Google nije monopolist. Ozbiljnu konkurenciju mu, na primjer, prave Yahoo ili MSN. Osim toga, svoje usluge nudi besplatno. Jedan od razloga Googleovog uspjeha je i njegova bijela početna stranica bez reklamnih oglasa – bunnera, pop-upova, titrajućih sličica, grafika i svakojakih drugih marketinško-programerskih domišljotina koje korisnicima samo idu na živce. Drugi razlog je kvaliteta rezultata pretraživanja. Tajni algoritam tražilice informacijsko smeće pouzdano odvaja od mjerodavnih podataka. Za taj je postupak odgovoran tzv. „Page Rank“. Glasnogovornik Googlea Stefan Keuchle pojašnjava o čemu se radi: „Google mjerodavnost neke stranice ocjenjuje prema broju tuđih linkova koji vode do te stranice. Što više linkova izvana upućuje na određenu internetsku stranicu, to se ona više penje na Googleovom indeksu.“

Brižljivo s pojmovima na internetskim stranicama

Google izlistava sve zabilježene stranice na kojima se pojavljuje traženi pojam. Njihova popularnost među korisnicima određuje redoslijed pronađenih stranica. Spoznaja o funkcioniranju Googleove tražilice nije od koristi samo za korisnike, nego i za vlasnike internetskih stranica. Oni sustav vrednovanja mogu upregnuti tako što će linkove plasirati na što većem broju drugih popularnih stranica. Time automatski zauzimaju više mjesto na Googleovom popisu rezultata pretraživanja. Programer Gunter Mintzel iz jedne berlinske agencije za izradu i održavanje web stranica preporučuje vrlo brižljiv odabir pojmova koji se na njima koriste: „Google promatra i u kojem kontekstu stoji neki link, na primjer kako je nazvan. Ako jednostavno uzmem riječ ‚link‘ i povežem je s nekom stranicom, tada taj link ne govori ništa o sadržaju povezane stranice. No, ako kažem kako je to ‚poduzeće iz ovog ili onog sektora gospodarstva‘ ili da se ‚tvrtka zove tako i tako te da joj je sjedište u Berlinu‘, i onda taj link povežem sa stranicom te firme, tada Google ima i informaciju u kojem kontekstu stoji taj link. A takve su informacije od važnosti za internetske tražilice. Jer, što su te informacije kvalitetnije, to su veći i moji izgledi da se sa svojom stranicom pojavim na nekom od gornjih mjesta popisa rezultata pretraživanja.“

Ni Google nije svemoguća online tražilica

No, kvaliteta rezultata pretraživanja ne ovisi samo o tražilici, nego i o obučenosti korisnika za služenje tim informatičkim alatom. Već i sam klik na link „napredno pretraživanje“ desno od polja za upis traženog pojma korisnika Googlea odvodi u carstvo nebrojenih mogućnosti. Tamo je pojmove moguće isključiti i kombinirati, definirati formate dokumenata i odrediti domene stranica, kako korisnik na koncu ne bi morao pregledavati kilometarske popise rezultata pretraživanja. Google nudi više od 60 daljnjih usluga kao što su mogućnost pretraživanja fotografija, blogova, vijesti ili zemljopisnih karata. Pa ipak: Google nije svemoguć. I on poznaje granice pretraživanja interneta. To priznaje i glasnogovornik tvrtke Keuchel: „Ljudima mora biti jasno da i Google može na vidjelo izvesti samo određeni dio informacija. Ima ljudi koji misle da ono čega nema na Googleovom popisu ni ne postoji. To je, naravno, glupost. Uspjeh internetskih tražilica je, naime, doveo do toga da ljudi više ne istražuju tako temeljito kao što je to možda prije bio slučaj.“

Iza kulisa: unosna trgovina korisničkim profilima

Dodatno korištenje neke od ostalih tražilica kao što su Yahoo ili Altavista može u pojedinim slučajevima uroditi drugačijim, a ponekad i boljim rezultatima. Tko želi biti posve siguran, ipak će morati posegnuti za nekim od ozbiljnih izvora ili zaviriti u leksikon odnosno enciklopediju. Iako je vodeća svjetska tražilica koristan vodič kroz internet, kritički odmak ne može biti na odmet. Google se ne samo financira, nego i zarađuje goleme svote novca prodajom oglasa odnosno reklamnog prostora. Korisnički profili su u tom poslu od silne vrijednosti. Kako korisnik ipak može sačuvati svoju privatnost, objašnjava programer Mintzel: „Ako koristim brojne različite ponude na internetu, i to još najbolje jednu odmah za drugom tijekom čitavog dana, i ako sve one pripadaju istoj tvrtki kao što je to slučaj kod Googlea, znači ako koristim Maps, i Youtoube, i news, i mail, i običnu tražilicu i tako dalje, onda vlasnik tih programa, dakle u ovome slučaju Google, teorijski doista može načiniti moj profil i prepoznati me pri ponovnom korištenju svake od tih mogućnosti. Stoga bih svima preporučio da redovito brišu cookije. Ako to činim redovito, ponekad i između dvaju korištenja interneta, onda imam dobre izglede da moj identitet ostane neotkriven.“

Po «kolačiću» se posjetitelj stranica (pre)poznaje

Cookiji su sitni kompjutorski fileovi koje vlasnik internetskih stranica pohranjuje na osobnom računalu korisnika. Čim posjetitelj sljedeći put otvori te web stranice, odmah biva prepoznat. Cookije je moguće izbrisati ili im jednostavno presječi put do kompjutera, no malo tko to doista i čini. Kao što se vidi, veliki dio svog uspjeha Google može zahvaliti jednoj od neizbrisivih čovjekovih osobina – komodnosti.