1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Ljubav Japanaca prema robotima

Nekad su zujali samo u tvornicama i istraživačkim centrima. Ali u međuvremenu se roboti koturaju i kroz japansko društvo i Japanci ih obožavaju.

Ovog rujna na Haneda International Airportu u Tokiju s radom počinje jedanaest novih suradnika. Njihova zadaća će biti prilično zatupljujuća: treba čistiti hale ili transportirati prtljagu. Ali niti jedan od jedanaest "novih" se nikad neće požaliti: jer to su roboti.

To zapošljavanje je test: dogovorom uprave zračne luke i tvrtke Cyberyne će tako prvi put u realnom okruženju biti ispitani najnoviji proizvodi ove tehnološke firme. Ako proba uspije onda bi na aerodrom trebali stići i drugi ne-ljudski suradnici.

"Obzirom da u Japanu pada broj osoba koje traže posao, poduzeća još jedva nalaze ljude koji će raditi pomoćne poslove", objašnjava Jeff Kingston, direktor za azijske studije u japanskom kampu međunarodnog Temple University. I baš tu onda mogu pomoći roboti.

Ljudi postaju sve stariji

Dok strojevi trenutno još polako dolaze u zračne luke, restorane, banke, hotele ili seoska imanja, ubuduće će najvjerojatnije prije svega biti prisutni u sektoru njege za stare i bolesne. "Već sad ima premalo njegovatelja i baš je to sektor s najvećom fluktuacijom suradnika u Japanu zbog loše plaće i radnih uvjeta", objašnjava Kingston. "Ti roboti se mogu programirati da popune mjesto koje će nastati zbog sve starijeg stanovništva Japana, a na što se vlada nije dobro pripremila."

Tako je 2014. u Japanu bilo nešto više od 25% stanovništva starije od 65 godina: dakle nešto manje od 33 milijuna Japanaca! Osobito je zabrinjavajuća jedna druga statistika: po prvi put je broj umirovljenika bio više nego dvostruko veći od broja osoba mlađih od 15 godina. Ali to sve starije stanovništvo nije problem koji muči samo Japan: Svjetska zdravstvena organizacija WHO procjenjuje kako će 2050. čak 22% čitave svjetske populacije biti starije od 60 godina.

Angela Merkel s robotom Asimo u Tokiju

I njemačka kancelarka se upoznala s Hondinim robotom Asimo

Pomaže plišani medvjed

Inovativne tvrtke u tome vide golemu šansu za dobar posao. Tako RIBA (Robot for Interactive Body Assistance) na primjer nalikuje velikom, sretnom plišanom medvjedu. On treba pomoći pacijentima u bolnici da siđu s invalidskih kolica i da opet u njih sjednu. Njegova baterija izdrži jedan sat rada i makar je RIBA još u fazi razvoja, već sad može svojim plišanim i tapeciranim rukama podići teret od šezdesetak kilograma, može prepoznati lica i glasove i reagirati na tridesetak izgovorenih naredbi.

Jedan drugi robot koji bi također ubrzo trebao raditi u bolnicama i staračkim domovima je Hospi-RIMO (Hospital Remote Intelligence and Mobility). On bi trebao poboljšati komunikaciju između pacijenata kojima je ograničena mobilnost s njegovateljima i liječnicima koji se nalaze u drugoj prostoriji ili čak u drugom gradu. Kako bi ispunio tu zadaću, Hospi-RIMO nema samo golemo cerekajuće lice na svom monitoru, nego se i samostalno može kretati na određenom mjestu, prepoznati okolinu i izbjeći prepreke.

Jedno od najnovijih dostignuća u sektoru njege je Human Support Robot, HSR. On je razmjerno malen, pokretan, cilindričnog trupa i pokretnih udova. Tako HSR može na primjer podizati predmete s tla ili nešto donijeti iz ormara. "Za ljude kojima je nužna skrb takva umjetna inteligencija još nije nadomjestak za ljudsku pažnju", piše kreator HSR-a, tvrtka Toyota. "Kao dopuna pogonu na licu mjesta HSR može biti upravljan iz daljine, od obitelji ili prijatelja. Lice i glas onih koji ga upravljaju se prenose uživo, tako da je moguća prava, ljudska interakcija, ali i pomoć kod svakodnevnih zadaća."

Roboti-čuvari i portiri

I na drugim područjima u Japanu se traži prikladni robot ili je već stvoren. Tvrtka Tmusk se udružila sa zaštitarskom tvrtkom Alacom kako bi stvorili robota koji bi mogao obavljati zadaće noćnog čuvara. On bi trebao toplinskim senzorima otkriti neželjenog posjetitelja i kad ga nađe, može ispaliti mrežu koja će nametljivca držati vezanog dok ne dođe "pravi" čuvar. On će biti upravljan od čovjeka koji preko video-linka može vidjeti što i robot "vidi" - ili na ekranu u centru za sigurnost ili čak na svom mobitelu.

Henn-na hotel u Japanu

Dama na recepciji ovog hotela nikad neće tražiti povišicu ili slobodni dan: ona je robot.

Ima već i robota u uniformi u hotelu Hen na - u prijevodu to može značiti "čudan hotel" koji je ovog srpnja otvoren u Huis Ten Bosh tematskom parku kod Nagasakija. Robot tamo stoji na recepciji i može odnijeti prtljagu gosta u njegovu sobu.

Električna kućna pomoćnica

"Ne može se stvarno odrediti nekakav datum početka razdoblja robota. To je mnogo više bio polagan proces tehnologizacije, ali sad strojevi doista dopiru u našu svakodnevicu", kaže Tim Hornyak, autor knjige Loving the Machine: The Art and Science of Japanese Robots (Voljeti stroj: Umjetnost i znanost japanskih robota).

Po njegovom mišljenju, Japan je dugo bio glavni proizvođač industrijskih robota u čitavom svijetu, ali to se počelo mijenjati od kako je američka tvrtka iRobot na tržište lansirala Roombu, prvi robot-usisavač. Sad mu nade daje Pepper, inteligentan čovjekolik robot kojeg je stvorila firma SoftBank.

Robot Pepper

Pepper bi mogao biti prvi 'pravi' robot koji će naći put u naše domove - i to ne samo kao igračka.

On može samostalno napuniti perilicu posuđa, razvrstati rublje ili pospremiti stan i Hornyak smatra da je tako stvoren prvi pravi osobni robot za pomoć u kući. Pepper košta 190.000 yena - preračunato oko 1.400 eura, ali na to dolaze još mjesečne naknade. Stručnjak za robote tvrdi da je to daleko od njegove tržište cijene, ali je proizvođač spreman prve četiri godine korisnicima dati robot jeftinije nego što košta. "A onda će se pojaviti gomila aplikacija koje će robota učiniti izuzetno atraktivnim", smatra Hornyak.

Preporuka uredništva