Listonoše protiv liberalizacije pošte

Što je zajedničko europskim i hrvatskim poštanskim radnicima? Protivljenje aktualnoj raspravi Europskog parlamenta o potpunoj liberalizaciji poštanskih usluga već za dvije godine. Stoga su poštari u Hrvatskoj, obučeni u kartonske kutije na kojima je pisalo «Mi nismo paketi» i «Pazi, lomljivo», organizirali prosvjede, a peticiju s oko 11.000 potpisa predali Uredu izaslanstva Europske unije u Zagrebu. Od Europske komisije traže da s dnevnog reda skine raspravu o liberalizaciji, a od hrvatske vlade da se potpuna liberalizacija primjenjuje tek od 2011.

Omča oko vlastitog vrata

Sindikat procjenjuje kako bi se potpunom liberalizacijom zatvorilo između 400 i 500 poštanskih ureda, smanjila kvaliteta usluga i prepolovio broj zaposlenih, dok bi naselja s do 5.000 stanovnika ostala bez poštanskih ureda, kazao je dopredsjednik sindikata Željko Vidaković: «Ukoliko dođe do potpune liberalizacije poštanskih usluga, pogotovo već od 1. siječnja 2009. godine, dovodimo se u opasnost da tržište preuzme operater neke druge zemlje, kojega je država pomagala u razvoju.»

Francuska koči planove EU-a

Predsjednik sindikata Jadranko Vehar smatra kako bi potpuna liberalizacija naštetila radnicima i korisnicima poštanskih usluga koji ne žive u gradovima, dok bi na dobitku bile samo multinacionalne kompanije. Čini se, međutim, da Europska komisija ipak neće moći tako brzo ostvariti svoje planove. Jer, zbog stajališta nove francuske vlade moglo bi doći do odugovlačenja liberalizacije europskih poštanskih tržišta.

Udarac njemačkom Predsjedništvu

Francuski ministar gospodarstva Jean-Louis Borloo je u Luksemburgu izjavio kako Pariz ne pristaje na dogovor oko datuma liberalizacije poštanskih tržišta, što za njemačko Predsjedništvo, pak, predstavlja težak udarac. Naime, u prijeporu oko otvaranja poštanskih tržišta, teških nekoliko milijardi eura, Francuska se odlučila do daljnjega blokirati dogovor, a razlog je što Pariz traži najprije sporazum o financiranju teško pristupačnih područja. Borloo smatra da je «opskrba poštanskim uslugama na cijelome području pitanje pravednosti i teroritorijalne cjelovitosti», pa se zalaže za trajno i jednostavno financiranje i u budućnosti.

Na ispitu i «velika koalicija»?

Njemački ministar gospodarstva Michael Glos čvrsto je računao s dogovorom o ukidanju takozvanog «poštanskog monopola» i to još do kraja njemačkog predsjedanja Europskom unijom. Ustraje li Glos (CSU) na planovima liberalizacije poštanskih tržišta, moglo bi doći do problema u «velikoj koaliciji» u Berlinu, jer je ministar financija Peer Steinbrück (SPD) proteklih nekoliko tjedana opetovano upozoravao da se Njemačku poštu ne stavlja u lošiju poziciju od ostalih poštanskih poduzeća u drugim zemljama. Steinbrück traži obostrano otvaranje tržišta – u suprotnome bi francuska poduzeća Njemačkoj pošti mogla oduzeti udjele u tržištu, a da Njemačka pošta ne bi mogla biti aktivna na francuskom tržištu.