1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Liječi li vađenje krvi umor i melankoliju?

Ni jedna žena njenog vremena nije bila toliko svestrana ni učena kao Hildegard von Bingen. Iako je živjela i djelovala u okovima srednjeg vijek njena otkrića se i danas koriste u medicini.

default

Njeno lice smiješi se ne samo iz ordinacija narodne medicine već i s polica bio-trgovina. Predstojnicu samostana Hildegard von Bingen susreću kupci svakodnevno na pakiranjima pahuljica ,čajeva te raznih žitarica. Što li to čini njeno lice atraktivnim još 800 godina nakon smrti?

„Čišćenje“ krvi šest dana prije punog mjeseca

Hildegard von Bingen bila je, neosporivo, lumen. Bavila se teologijom, prirodnim znanostima, medicinom i glazbom. Najpoznatija je međutim po svojim ljekovitim pripravcima i po tada kontroverznom načinu puštanja krvi. Iako je svojevremeno ovakvo nešto bilo poprilično opasno i mnogo ljudi je u srednjem vijeku umiralo zbog gubitka velike količine krvi, von Bingen je inzistirala na proceduri ispuštanja krvi. Ova praksa jača imunološki sistem i sprječava upale, naravno pod uvjetom da se pacijent pridržava određenih pravila. Tako Hildegard toplo preporučuje ispuštanje krvi šest dana prije punog mjeseca. Pacijent mora biti trijezan i doktor smije uzimati krv sve dok ova inače tamna tekućina ne poprimi svijetle tonove.

Spomenik u čast Hildegard von Bingen

Spomenik u čast Hildegard von Bingen

„Ovo sve zvuči pomalo ludo“, priznaje Jutta Prinz koja se bavi praktičnom primjenom alternativne medicine te nadodaje : „Školska medicina nas uči da je krv homogena. No svaki mjesec vidim kako se boja krvi mijenja, kad uzmem 50 do maksimalno 200 mililitara. Pacijenti su potvrdili djelovanje koje je Hildegard uočila još prije 800 godina. Oni sve rjeđe obolijevaju od raznih prehlada, puni su energije i sposobniji izvršavati dnevne zadatke.“

Puki placebo ?

Njene teze većinom nisu znanstveno dokazane. U stvari znanstvenici ne osporavaju pozitivno djelovanje njenih „eksperimenata“ no njihovo objašnjenje zadržava se na tome da je sve stvar vjerovanja u opravak, neka vrsta placeba.

No nije se Hildegard bavila samo krvlju. Drugi eksperimenti koje je provodila na području narodne medicine naišli su na odobravanje liječničke struke. Johannes Mayer, voditelj istraživačke skupine pri Sveučilištu Würzburg ukazuje na povoljno djelovanje orijentalnog začina galgant, jedne vrste đumbirova korijena. I pir ( pšenična vrsta ) pomaže pri probavi i doprinosi boljitku čitava organizma. Ova žitarica sadrži naime triptofan, aminokiselinu koja aktivira hormon sreće serotonin.

Proslavile su je brojne vizije

Proslavile su je brojne vizije

No Mayer upozorava da bi se recepti ove predstojnice samostana ipak trebali uzimati s dozom rezerve. Mnogo puta se prevarila, tako je jednom preporučila žvakanje otrovnih đurđica kao pomoć za kožna oboljenja. Uz to u njenim receptima često nedostaju i količinske odrednice, a neke biljne vrste je i krivo navela.

Jedinstvo duše i tijela

Već je u srednjem vijeku spoznala važnost sklada duše i tijela

Već je u srednjem vijeku spoznala važnost sklada duše i tijela

Sve zamjerke na stranu, otkrića ove časne sestre uistinu su fascinantna. Prvenstveno jer je Hildegard von Bingen uvijek imala u vidu harmoniju duše i tijela, i to u srednjem vijeku, kad su ovakve ideje bile otpisane kao sulude. Ono što ju je proslavilo bili su njeni spisi o Bogu napisani u obliku vizija. Papa ju je priznao kao vizionarku, a radila je kao savjetnica raznih tadašnjih velikana, između ostalog surađivala je i s carem Friedrichom Barbarossom.

Smatrana je narodnom zaštitnicom, a njeni ostaci sačuvani su u zlatnoj škrinji u Bingenu, koje je od tada poznata destinacija brojnih hodočasnika.

Autor: Sabine Damschke/ Lea Talijančić

Od. ured.: A. Legović

Preporuka uredništva