1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Liberalizacija poljoprivrede – gubitnici i dobitnici

Slijedećeg se tjedna u Hongkongu održava ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije WTO. Cilj konferencije je pokrenuti pregovore kako bi se stiglo u takozvanu fazu «DOHA», u kojo bi se mogle prevladati daljnje barijere u svjetskoj trgovini. Glavno sporno pitanje je poljoprivreda.

default

Uoči održavanja konferencije UN-ova organizacija za prehranu i poljoprivredu FAO podnijela je izvještaj za ovu godinu u kojoj je izvijestila o dobitnicima i gubitnicima liberalizacije poljoprivrede.

Na industrijske nacije – prije svega na zemlje Europske unije – vrši se snažan pritisak za ukidanjem carina i subvencija za agrarne proizvode. S obzirom na predstojeće pregovore UN-ova organizacija FAO podnijela je izvještaj upravo o temi trgovanja, a središnje pitanje glasi: može li slobodna trgovina poljoprivrednim proizvodima smanjiti siromaštvo i glad? FAO smatra da može, kaže Hartwig de Haen, zamjenik direktora ove organizacije: «Zemlje u kojima gotovo da i nema gladi daleko su bolje integrirane u svjetska tržišta, za razliku od zemalja u kojima vlada glad. Iz toga možemo zaključiti da otvaranje trgovine ni u kom slučaje ne uzrokuje nestašicu hrane ili dovodi do gladi, te da se sigurnu prehranu stanovnika teško ili nikako ne može jamčiti ukoliko su te zemlje izolirane od svjetskog tržišta.»

Otvaranje agrarnih tržišta bitno je i zbog toga što 70 do 80 posto siromašnih u cijelom svijetu živi u agrarnim područjima, a gospodarstva siromašnih zemalja često su daleko ovisnija o poljoprivredi nego u bogatim zemljama, u kojima poljoprivreda čini vrlo mali dio ukupnog nacionalnog bruto proizvoda. No upravo se u tim zemljama poljoprivredi odobravaju subvencije u milijardskim iznosima.

Od slobodnog agrarnog tržišta nemaju koristi samo zemlje u razvoju, smatra FAO. I u industrijskim zemljama koristi od toga mogu imati potrošači i poreski obveznici, zato što će se subvencije iz područja agrara reducirati. No to će dovesti do porasta cijena živežnih namirnica na svjetskom tržištu, od čega će pak koristi imati proizvođači hrane.

U zemljama s najnižom stopom razvoja liberalizacija poljoprivrede mogla bi imati negativne posljedice. Mnoge od tih zemalja uživaju u industrijskim zemljama poseban status - odnosno, za njihove su proizvode tržišta već otvorena. U tom bi slučaju one svoj poseban status izgubile. Osim toga, neke su siromašne zemlje zapustile svoju vlastitu poljoprivredu i uvoze jeftine živežne namirnice iz zemalja koje dobivaju agrarne subvencije. Stoga u UN-ovoj organizaciji za prehranu i poljoprivredu ističu kako je slobodna trgovina dobra jedino kada je povezana s odgovarajućim strategijama, napominje de Haen:

«S jedne su strane potrebne investicije i političke reforme, kako bi siromašni seljaci i seosko stanovništvo mogli stjecati dohodak u poljoprivredi. Za to su potrebne investicije i infrastruktura, obrazovanje, vodoopskrba i još puno toga. S druge strane, potrebni su društveni sustavi koji će štititi one koji će biti najviše pogođeni visokim cijenama i koji će im pomoći da mogu sudjelovati u procesu razvoja.»

Taj zadatak trebaju obaviti industrijske zemlje, ali i zemlje urazvoju. Za zemlje u razvoju najkorisnije je ukoliko razviju slobodnu trgovinu poljoprivrednih prizvoda između sebe.

Iako je Njemačka visoko razvijena industrijska zemlja u njoj su pojoprivreda, ribarstvo i šumarstvo još uvijek značajne ekonomske grane. Bez obzira što one zajedno čine svega jedan posto bruto nacionalnog prihoda i zapošljavaju 2,3 posto svih zaposlenih, u toj je branši prošle godine ostvarena dobit od 48 milijardi eura. No to ipak ne znači da je položaj seljaka u Njemačkoj zaodvoljavajući, bez obzira što su u prošloj poslovnoj goidni ostvarili daleko veći prihod nego u nizu prethodnih godina zahvaljujući izuzetno dobroj žetviu i povišenju cijene uzgoja svinja i govedi..Gerd Sonnleitner , predsjednik Njemačkog udruženja seljaka međutim za slijedeću godinu nije toliko optimisitčan, no on je savkako zaodvoljan s promjenama u njemačkoj vladi jer se s novim ministrom pojoprivrede Horstom Seehoferom bolje slaže nego s bivšom ministricim iz stranke zelenih. On ise slažu u vezi spornih pitanja oko držanja peradi, kao i u vezi skandala s pokvarenim mesom. No manje sloge vlada kad a je riječ o predsotjećim pregovorima na Svejtskoj trgovinskoj konferenciji u Hongkongu.

Sonnleitner ističe: «Mi smo Europskoj uniji iznijeli sasvim konkretne prijedloge. Ostale zemlje, koje se najviše bune, nisu iznijele nikakve ozbiljne prijedloge. Imam dojam da zemlje poput Brazila, Australije i Novog Zelanda svoje ekstremne pozicije koriste samo kao izliku kako ne bi trebali raditi nikakve ustupke u ostalim područjima kao što su industrijske carine i uslužne djelatnosti.»

Sonnleiter smatra da je Europska unija već načinila dovoljno ustupaka uvođenjem propisa o trgovni šečerom i mlijekom. Bez obzira na to pregovori u Hongkongu moraju uspjeti jer će se umjesto multilateralnih ugovora koji vrijede u cijelom svijetu, ponovno sklapati bilateralni ugovori i trgovinski sporazumi, pri kojima njemački i europski seljaci mogu imati velike štete. «Ovaj se krug pregovora naziva DOHA, krug razgovora o razvoju. I tu smo mi iz Europske unije već dali značajne doprinose sporazumom «sve osim oružja», kojeg smo sklopili s najsiromašnijim zemljama. Europa uvozi 73 posto njihovih agrarnih proizvoda i mi smo za njih najotvorenije tržište na svijetu. SAD kupuje na primjer svega 10 posto njihovih proizvoda. Ali mi smo odlučno protiv toga da zemlje koje grade atomske bombe i šalju astronaute u svemir sebe deklariraju kao zemlje u razvoju i žele uživati sve prednosti i povlastice nerazvijenih zemalja. To bi uništilo najsiromašnije zemlje, ali i nas u Europi,» kaže Sonnleitner.

  • Datum 08.12.2005
  • Autor Joachim Schubert-Ankenb
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZOI
  • Datum 08.12.2005
  • Autor Joachim Schubert-Ankenb
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZOI