1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Legenda njemačkog izdavaštva - 100 godina Rowohlta

Jedna od najvećih izdavačih kuća u Njemačkoj, Rowohlt, proslavlja ove godine stogodišnjicu postojanja. Tiskati kvalitetne knjige za široku publiku - to je od početka bio moto osnivača kuće, Ernsta Rowohlta.

Rowohlt - 100 godina vrhunske literature

Rowohlt - 100 godina vrhunske literature

Danas je nekadašnja porodična izdavačka kuća, sa sjedištima u Hamburgu i Berlinu, u vlasništvu medijskog koncerna Holtzbrinck, ali sve je počelo malim koracima, prije stotinu godina u Leipzigu, s jednom knjigom i jednim čovjekom: Ernstom Rowohltom: "Izdavačku kući sam osnovao 1908. kad mi je bila dvadeset jedna godina. Prva knjiga bila je naravno zbirka pjesama s lijepim naslovom: Pjesme ljetnih noći. Autor, jedan prijatelj iz škole u Bremenu, koji je sada odvjetnik, nikada poslije toga ništa više nije objavio."

Ernst Rowohlt i njegov sin Heinrich Maria Ledig-Rowohlt, dvije su karizmatične ličnosti koje su od osnivanja, 1908. sve do smrti Ledig-Rowohlta 1992. određivali profil i uređivačku koncepciju izdavačke kuće. Nikolaus Hansen, upravitelj kuće u razdoblju između 1995. i 2000. o dvojici Rowohlta kaže: "I Ledig-Rowohlt i Ernst Rowohlt su znali razgovarati s ljudima, bili su vrlo upečatljivi, razgovori s njima su bili intenzivni, ali istovremeno i zabavni. Oni su obojca znali kako da uz svoju izdavačku kuću vežu autore, uključujući i poznate autore međunarodnog ranga. Poznate su slike na kojima Henry Miller i Ledig u prostorijama sadašnjeg Rowohlta igraju stolni tenis, a postoje i priče o Ernstu koji je s nekim autorima navečer posjećivao hamburšku četvrt s javnim kućama i slično."

Hans Fallada (1893-1947)

Senzibilna i labilna spisateljska duša - Hans Fallada, (1893-1947) jedan od autora i štićenika Ernsta Rowohlta


"Tatica" Rowohlt

Postoje nebrojene priče i anegdote o ludim provodima i noćnim obilascima gostionica. Postoje, međutim, i dirljive priče poput primjerice one o očinskoj brizi Rowohlta za psihičku stabilnost svog autora Hansa Fallade. One su utemeljile mit o očinskom karakteru korpulentnog voditelja izdavačke kuće: "Priče o tome da sam ja svoje autore birao po kriteriju izdržljivosti u piću, baš i nisu točne. Ali, točno je da sam ja razvio naviku da teške probleme, prije svega one koji se tiču visine honorara, rješavam u opuštenom raspoloženju uz čašicu. Zanimljivo je da apsolutni anti-alkoholičari nikada nisu pronašli put do moje izdavačke kuće."

U vrijeme gospodarske krize krajem 20-ih godina dvadesetog stoljeća i izdavačka kuća Rowohlt zapala je u velike financijske poteškoće. U romanu Hansa Fallade "Što sada, mali čovječe?", objavljenom 1932, opisana je ta Njemačka u kojoj vladaju siromaštvo i politički ekstremizam. A onda su na vlast došli nacionalsocijalisti. "1938. su me nacisti izbacili iz Carske kulturne komore i ja sam emigrirao u Brazil."

Heinrich Maria Ledig-Rowohlt sa izdanjem svog Rowohlt Rotacijsakog Romana

Heinrich Maria Ledig-Rowohlt sa izdanjem svog Rowohlt Rotacijsakog Romana - RoRoRo

Novi početak nakon rata - RoRoRo

Nakon rata otac i sin Rowohlt su se vratili u Njemačku i u razorenoj zemlji, s potrebnim dopuštenjima okupacijskih snaga, oni su počeli obnovu izdavačke kuće, jedan sa sjedištem u Hamburgu, drugi u Stuttgartu.

"Bila je to situacija u kojoj 1946. nismo imali potrebnog materijala, bila je nestašica papira, pogotovo bezdrvnog papira. Nije bilo potrebnog materijala za uvez, nije bilo strojeva za uvezivanje. U toj situaciji smo počeli s tiskanjem tzv. RoRoRo-novina, u to vrijeme je to bilo vrlo praktično, jer nam za to nije trebao nikakav uvez. Kako su izlazile iz strojeva za prelamanje mogle su odmah biti prodavani. Na taj smo način prodali milijune primjeraka.", objaünjava Ernst Rowohlt.

Henry Miller

U Americi cenzuriran, u Njemačkoj čitan, zahvaljujući Rowohltu - Henry Miller

"Otkriće" Henrya Millera

Tako je Ledig-Rowohlt uveo velike, jeftine novinske listove koji su kasnije postali poznati kao Rowohltovi Rotacijski Romani, ukratko rororo, i koji su prodavani u ogromnim nakladama. Potom su slijedila izdanja poput Rowohltove Njemačke Enciklopedije ili Rowohltovih klasika, kojima je publici nuđena lektiru koja je u desetljećima nacističke vladavine bila zabranjena. Ledig-Rowohlt je počeo s tiskanjem knjiga Jeana Geneta, a zaslužan je i za predstavljanje provokativnog jezika Henryja Millera njemačkoj publici: "Najzabranivaniji sam bio u Americi, naravno. A najviše su me čitali u Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj."

Tom mješavinom izdanja za mase i dobre litarature izdavačka kuća Rowohlt je ostvarila velik uspjeh. Popis izdanja i autora prava je riznica književnosti 20. stoljeća. Ali, bez "tatice" Rowohlta i bez njegovog energičnog sina Ledig-Rowohlta, koji su znali voljeti i ljude i knjige, te riznice ne bi bilo.

Audios and videos on the topic