1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Latviji hitno trebaju krediti

Nakon Mađarske sada je i Latviji kao drugoj članici Europske unije hitno potreban kreditni paket. Zajedno s MMF-om u Washingtonu traži se rješenje, priopćili su ministri financija EU-a.

Riga, glavni grad Latvije

Riga, glavni grad Latvije

Zbog gospodarske i financijske krize Latvija sada kao druga članica Europske unije od međunarodne zajednice mora tražiti kreditni paket. Latvijski ministar financija Ivari Padar je izjavio kako će njegova zemlja morati zatražiti kratkoročni kredit. Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) izrazili su svoju spremnost pomoći ovoj baltičkoj zemlji koja je pogođena recesijom.

Fodnovi za pomoć Latviji su spremni

Direktor MMF-a, Dominique Strauss-Kahn

Direktor MMF-a, Dominique Strauss-Kahn

Francusko Predsjedništvo i Europska komisija proteklog vikenda u objavljenom dopisu upućenom elekstronskom poštom su najavili da će zajednica “Latviji staviti na raspolaganje financijsku potporu u svezi s najnovnijim pritiskom tržišta”. Direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn najavio je kako su fondovi spremni “pomoći latvijskim naporima i njezinom gospodarskom programu”. Visina pomoći koju će EU i MMF pružiti Latviji još nije poznata. No Bruxelles polazi od toga da će ona biti manja nego u slučaju Mađarske.

Nakon Mađarske sada Latvija

U listopadu je Mađarska kao prva članica EU-a morala zatražiti pomoć Europske unije i MMF-a. Budimpešta je dobila na raspolaganje kredite u vrijednosti od 20 milijardi eura, od čega je EU dao 6,5 milijardi eura. Mađarska je bila u posebno teškoj sitruaciji, jer ima visoki vanjski dug, a zbog nesposobnosti provedbe reformi prošle vlade ne uživa povjerenje na tržištima.

Latvija u recesiji

znak za recesiju

Latvija je u recesiji još od prve polovice 2008. godine

Prema procjenama SEB Banke, Latviji bi trebali krediti do 1,7 milijarde eura. Kako Mađarska tako i Latvija se nalaze u velikim problemima zbog nedostatak provedbe bolnih reformi. Također obje zemlje nemaju više dovoljno rezevri eura i dolara kako bi podmirili svoje obveze prema inozemstvu. Latvija je proživjela veliki pad konjukture. Još prošle godine gosopdarski rast je iznosio 10,3 posto, no već u prvoj polovici 2008. zemlja je pala u recesiju. Osim toga cijene nekretnina su pale čak za 40 posto.

Preporuka uredništva