1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Latvija u eurozoni – profitiraju Rusi?

Europska komisija dala je zeleno svjetlo za ulazak Latvije u eurozonu iduće godine. Dok jedni brinu zbog mogućih posljedica proširivanja, drugi govore o tomu da će najviše profitirati bogata ruska manjina u toj zemlji.

A woman counts her Latvian lats at a currency exchange office in Riga on June 5, 2013. Unfazed by the eurozone's lumbering debt crisis, Latvia -- an ex-Soviet nation of two million people -- has requested EU approval for entry as the zone's 18th member on January 1, 2014. A majority of Latvians oppose their government's drive to join the eurozone and do not favour the currency switch. AFP PHOTO / ILMARS ZNOTINS (Photo credit should read ILMARS ZNOTINS/AFP/Getty Images)

Lettland Währung Lat

Tamara Raine je posrednica za prodaju nekretnina. Živi i radi u Rigi. Ima dosta posla, odgovara na brojne pozive zainteresiranih kupaca, dok provjerava zakonsku regulativu na svom prijenosnom računalu. Veliko zanimanje lako je objasniti. Latvijska vlada je prije tri godine donijela odluku da se stranim državljanima omogući trajna dozvola boravka, ukoliko postanu vlasnici nekretnina u zemlji. Tamara priča da je odluka vlade u Rigi njenu tvrtku spasila od bankrota.

„Kad je počela kriza, sve je teže bilo prodati neki stan ili nekretninu, baš kao i u drugim dijelovima Europe“, kaže ona. „Zakon o stranim ulaganjima bio je od velike pomoći.“ I Latvija se našla na popisu zemalja s ogromnim dugovima, pa su strane investicije bile jedino rješenje. Međutim, stranci u latvijskom slučaju su – Rusi. Obzirom na to da je Latvija nekada bila sovjetska republika, ne iznenađuje činjenica da u njoj živi veliki broj Rusa.

Poslovni model temelji se na prodaji vikendica na obali Baltičkog mora bogatim ruskim građanima. Jelena i Sergej su liječnici iz Moskve. Odlučili su kupiti kuću u turističkom naselju u Amberpinesu, u primorskom ljetovalištu Urmali. Prednosti su očigledne, kaže Sergej. Sviđa im se okruženje, svi govore ruski i što je najvažnije, nema negodovanja latvijskih građana na račun Rusa, kojih je nakon proglašenja neovisnosti 1990. i te kako bilo. Latvijci su i godinama odbijali pričati ruski.

Titel: Alter Badeort, neue Bewohner: in Jurmala investieren die Russen gern Schlagworte: Jurmala, Lettland, Badeort Wer hat das Bild gemacht/Fotograf?: Agnes Bührig Wann wurde das Bild gemacht?: 2013 Wo wurde das Bild aufgenommen?: Jurmala, Lettland Bei welcher Gelegenheit/in welcher Situation wurde das Bild aufgenommen?: Beim Besuch von Jurmala im Mai 2013 Wer oder was ist auf dem Bild zu sehen?: Ein Neubauprojekt im Vorort von Riga, Jurmala

Ruske vikendice u Latviji

Posebna prednost ovakve investicije u vikendicu je trajna dozvola boravka. „Ako želimo putovati negdje u Europu, više se ne moramo zamarati mukotrpnim procesom prijave za vizu.“

Velikodušna Latvija

Kritičari smatraju da je velikodušnost Latvije prema stranim državljanima slaba točka te baltičke zemlje. Praksa da se strancima koji ulože više od 140.000 eura u neku nekretninu izda trajna dozvola boravka, povećava utjecaj Rusije u Europi. Odnosno bankarski sektor potpada pod sve veći utjecaj ruskog kapitala, upravo kao što je to nekada bio slučaj s Ciprom.

Inna Šteinbuka, koja vodi Ured Europske komisije u Rigi, smatra da nema razloga za zabrinutost. „Rusi ovdje investiraju u nekretnine zbog liberalizacije tržišta, to je sve“, kaže Štajnbuka. Istovremeno, ona tvrdi da se kapital iz Rusije nije jako odrazio na bruto društveni proizvod građana u Latviji. „Nešto je veći od zemalja u susjedstvu, ali je znatno manji od europskog prosjeka. Ako uzmemo na primjer Cipar, tamo je bankarski sektor odgovara sedmorostrukom bruto društvenom proizvodu. Ovde je na razini od 1,3.“

Najbrži gospodarski rast u EU-u

Latvija i dalje muku muči s utajom poreza, korupcijom i pranjem novca. Ali usprkos svemu tome, Europska unija smatra da ta zemlja ispunjava kriterije Sporazuma iz Maastrichta. Latvijski javni dug iznosi 40 posto bruto društvenog proizvoda, a inflacija je manja od dva posto. Latvija ima i najbrži gospodarski rast u Europskoj uniji, s više od pet posto u zadnje dvije godine.

Stručnjak iz latvijske banke Norda Andris Strazds, uveren je da će Latvija imati koristi od ulaska u eurozonu. „Istraživanja pokazuju da bi u tom slučaju moglo doći do većih prihoda od prodaje na drugim tržištima i to u rasponu od 10 do 15 posto za samo nekoliko godina.“ Više neće biti potrebno mijenjati latvijsku valutu u eure, „To za gospodarstvo znači manje troškove“, kaže ovaj stručnjak.

Preporuka uredništva