1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Lansiran prvi satelit sustava Galileo

Jutros u 6 sati i 19 minuta po srednjoeuropskom vremenu zapocela je nova epoha u Europskoj svemirskoj agenciji: iz ruskog svemirskog centra Baikonur u Kazahstanu lansiran je prvi satelit sustava Galileo što bi trebao biti konkurent americkom sustavu za satelitsko pozicioniranje GPS - ali mnogo precizniji od GPS-a. Zato je i cijena tog ogromnog projekta basnoslovna - racuna se s 3 milijarde i 800 milijuna eura, no s obzirom na golem interes - od Kine i Indije pa do Izraela - ocekuje se da ce se taj novac i vratiti.

Do kraja 2010. oko Zemlje bi trebalo kružiti 30 Galileo satelita. Kao konkurent američkom sustavu Global positioning system GPS, Galileo bi trebao Europi pokazati put u novi tehnološki vijek, te ujedno smanjiti ovisnost o SAD-u. Satelitski sustav kao zajednički projekt europske agencije za istraživanje svemira ESA i Europske unije, za Europu je čin dokazivanja snage. Godinama se sporilo oko financiranja i lokacije kontrolnih središta. Tek početkom prosinca države sudionici dogovorile su se da će kontrolni centri za stalni pogon biti smješteni u Oberpfafenhofenu kod Muenchena i Fucinu kod Rima, a uprava ce biti u Toulouseu i Londonu. Uwe Feucht, predstvanik ESA-e: «Galileo ćemo realizirati u tzv. mreži europskih središta s kolegama u Oberpfaffenhofenu, Touluseu i Fucinu, a to znači da je to prvi veliki, najveći europski svemirski projekt koji će zajednički voditi europski znanstvenici.» -

Prijelaz iz teorije u praksu važan je korak, kaže Dominique Detain, glasnogovornik ESA-e. Europljani time stupaju na sasvim novi teren: satelit GIOVE-A trebao bi na samo 23 tisuće kilometara visine lebdjeti iznad Zemlje i obići ju za oko 14 sati. U toj tzv. srednjoj orbiti još nedostaju iskustva. Ne poznaje se dovoljno radioelektrični okoliš tih putanja, kaže Detain.

Satelit GIOVE-A uz to će sadržavati i dva rubidij-aromska sata koji omogućavaju ekstremno precizno mjerenje vremena, a točnost je adut koji Europa želi odigrati prema američkom sustavu GPS, kojim upravlja američka vojska.

Povjerenik Europske unije za promet Jacques Barrot već s oduševljenjem govori o ogromnim mogućnostima primjene, znatnom utjecaju na svakodnevicu građana. Od uključivanja u mobilne telefone i automobilske navigacijske sustave, preko osiguranja vozila od krađe, do nadgledanja osuđenih kriminalaca.

GIOVE-A bi sada trebao provesti prve testove funkcionalnosti, te ujedno osigurati radio-frekvenciju koju će dobiti Galileo. A da se ta frekvencija ne izgubi, mora se početi koristiti najkasnije u lipnju 2006. Ukoliko dođe do problema s GIOVE-a, spreman je GIOVE-B.