1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lajčak: pragmatičar između Moskve i Zapada

Kakve su šanse Miroslava Lajčaka da postane novi glavni tajnik UN-a?

Profesionalnost i odgovornost – to je moto Miroslava Lajčaka. Tih načela on se pridržavao u svojoj dosadašnjoj diplomatskoj karijeri. 53-godišnji političar iz slovačkog Poprada trenutno je već treći put na dužnosti slovačkog šefa diplomacije. Prvi put je bio ministar vanjskih poslova od siječnja 2009. do srpnja 2010. godine – kao ministar koji ne pripada nijednoj političkoj stranci. U drugom i trećem mandatu premijera Roberta Fica od travnja 2012. do ožujka 2016. i od ožujka 2016. pa do danas Lajčak je potpredsjednik Vlade i šef diplomacije - i ovoga puta kao političar bez stranačke pripadnosti.

Nema sumnje da Lajčak u svojoj zemlji već godinama uživa veliku popularnost. To je u razgovoru za Deutsche Welle potvrdio i Matúš Kostolný, glavni i odgovorni urednik slovačkog dnevnog lista Dennik N. „Uvjeren sam da bi većina Slovaka bila jako ponosna kada bi Miroslav Lajčak bio izabran za glavnog tajnika UN-a", kaže Kostolný. Lajčak uživa glas posebno uvjerljivog i izrazito profesionalnog političara.

On se može pohvaliti nizom važnih funkcija u svojoj karijeri. Kao apsolvent moskovskog Državnog instituta za međunarodne odnose i Pravnog fakulteta u Bratislavi, Lajčak je 1988. počeo raditi za Ministarstvo vanjskih poslova tadašnje Čehoslovačke. Sa samo 31 godinom on je, kao veleposlanik u Japanu, bio najmlađi diplomat na toj dužnosti. No, najznačajnija regija za njegovu diplomatsku karijeru bio je bez sumnje Zapadni Balkan. On je najprije od 2001. do 2005. bio veleposlanik Slovačke u SR Jugoslaviji, (kasnije Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore), Albaniji i Makedoniji. 2006. je bio povjerenik EU-a za provedbu referenduma o neovisnosti Crne Gore.

Diplomatska vještina

Robert Fico

Fico je navodno od Moskve zatražio podršku Lajčaku

Vrhunac njegovog angažmana na Zapadnom Balkanu bilo je njegovo imenovanje na dužnost visokog predstavnika UN-a i posebnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini u srpnju 2007. Na ovoj dužnosti je ostao do siječnja 2009. „Miroslav Lajčak je po mom mišljenju bio prvi diplomat u pravom smislu te riječi - kao visoki predstavnik u BiH“, kaže Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik dobro posjećenog bosanskog portala Buka. „Svi njegovi prethodnici ostali su nam u sjećanju kao osobe s posebno emocionalnom povezanošću s BiH. Britanac Paddy Ashdown je čak kupio kuću na Jablaničkom jezeru", kaže Trifunović i dodaje: "Drugi visoki predstavnici su otvoreno galamili protiv domaćih političara ili su bili vrlo glasni u svojim zahtjevima. Lajčak je svoje zadatke ispunjavao mirno i skoro perfektno", smatra Trifunović i naglašava: „S domaćim političarima njegovao je dobre odnose. Predsjednik RS-a Dodik ga je zvao "Mali", što dovoljno govori o tome kako su na njega gledali."

Lajčakov osjećaj za diplomaciju potvrđuje i Daliborka Uljarević iz crnogorskog Centra za građansko obrazovanje (Center for Civic Education - CCE). „Miroslav Lajčak je sposoban diplomat. On je oduvijek znao dobro opipati puls EU-a i djelovati na odgovarajući način", kaže Uljarević. A kada se radi o tome da izdvoje posebne Lajčakove diplomatske ili političke uspjehe u BiH ili Crnoj Gori i Daliborka Uljarević i Aleksandar Trifunović imaju isto mišljenje: "On ljudima nije ostao u sjećanju po nekoj posebnoj političkoj zasluzi. Toga nije bilo", kaže Trifunović.

Moguća podrška Moskve

Miroslav Lajcak

Lajčak je od 2007. do 2009. bio visoki predstavnik za BiH

Lajčakova oprezna diplomacija utemeljena na kompromisu bi ga mogla dovesti na vrh svjetske diplomacije. Pored Vuka Jeremića, Lajčaka se smatra kandidatom broj 2 za mjesto glavnog tajnika UN-a - odmah iza vrlo favoriziranog UN-ovog povjerenika za izbjeglice Antonia Guterresa. U krugovima bliskim UN-u, ali i medijima, se priča da bi Lajčak mogao čak dobiti i podršku Moskve.

Rusija je izrazila želju da nakon Ban Ki-moona kojeg su podržavali Amerikanci, sada glavni tajnik UN-a postane jedan političar iz istočne Europe. Ove špekulacije su postale zanimljive kada je slovački premijer Robert Fico u kolovozu posjetio Moskvu. "U Slovačkoj se nagađa da je Fico bio u Moskvi kako bi zamolio za podršku Lajčakovoj kandidaturi", kaže Kostolný, odgovorni urednik lista Dennik-N. No kontroverzna politika koju vodi Fico, ali i vladina politika protiv izbjeglica, mogli bi možda štetiti Lajčakovoj kandidaturi. „Lajčak je do sada bio glas razuma. Često je pokušao ublažiti radikalne pozicije slovačkog premijera oko izbjegličkog pitanja, Velike Britanije ili po pitanju simpatija za Rusiju i da ih približi duhu jednog EU-političara i doprinese smirivanju napetosti. Ali sada bi Lajčak mogao biti žrtva te i takve politike vlade, čiji je i sam član", tvrdi Kostolný.

Nakon što je slovački premijer Robert Fico tijekom spomenutog posjeta Rusiji kritizirao sankcije EU-a prema Moskvi, moglo bi se dogoditi da 5. listopada neka važna zapadna zemlja kao članica Vijeća sigurnosti uloži veto na Lajčakovu do sada uspješnu karijeru. Tijekom posljednjeg neformalnog glasanja 29. rujna, odmah nakon Ficovog posjeta Moskvi, Lajčak je dobio osam pozitivnih i čak sedam negativnih glasova. To je najveći broj negativnih glasova od početka neformalnog izglasavanja Vijeća sigurnosti o mogućem kandidatu za glavnog tajnika UN-a održanog 21. srpnja.

 

Preporuka uredništva